Na najvišem dijelu Hvara spušta se pogled na najveći mediteranski vinograd zasađen na nekom otoku u kojem na suncu i vjetru niču sadnice autohtone sorte plavac mali. Lokalitet između Poljica i Zastražišća od surova otočnoga kamena postaje plodno vinorodno tlo uz pomoć najnovijih strojeva. Udaljen je 15 kilometara od Jelse, za njega se brine obitelj Plančić.
Zemljište je na korištenje dobila od Vlade na 40 godina, a cilj joj je stvoriti hrvatsku vinsku marku od milijun i šesto tisuća sadnica vinove loze. Traje obrada 260 hektara kamenjara, a ovih su dana predani papiri za dobivanje dodatnih 200 hektara vinograda koji će s dosadašnjim činiti velebnu cjelinu, san svakog vinogradara.
Svijetla budućnost
Projekt razvoja hrvatskog vinogradarstva Plančići su započeli prije pet godina. Pratili su slične projekte i nastojali ne ponoviti njihove pogreške. Nabavili su moderniju tehnologiju koja kamen mrvi na dubini od 80 centimetara, idealnoj da vinovoj lozi omogući životni prostor. Buldožeri i traktori u nekoliko faza lome kamen i pretvaraju u komadiće veličine četiri do deset centimetara. Ta se granulacija pokazala najboljom jer vinovoj lozi propušta dovoljno zraka i vlage.
– Dosad smo zasadili 45 tisuća trsova vinove loze, a vinograd će biti gotov do jeseni 2010. Pred plavcem malim svijetla je budućnost jer ćemo od ubranih plodova u godini vinom napuniti više od dva milijuna boca. Prodor na svjetsko tržište osigurat će nam količina i sorta s jedinstvenom aromom i okusom. Država nam je puno pomogla, a davanjem zemljišta na korištenje ispravila i povijesne nepravde jer su parcele u prošlom stoljeću nekoliko puta rascjepkane, čime se smanjila mogućnost ozbiljne vinogradarske proizvodnje – kaže Antun Plančić, voditelj projekta koji će nakon završetka stajati 20-ak milijuna eura.
Vino već dogodine
Mediteranska klima idealna je za sadnju vinove loze, koja počinje u studenom i traje do travnja. Plančići do proljeća 2009. namjeravaju zasaditi 450 tisuća trsova na 80 hektara zemlje. Sadi se traktorom koji se navodi laserom, a lozu se pušta da sama traži svoj put. Vinograd duljine četiri i pol kilometra i 600 metara širine Plančići namjeravaju natapati, zbog čega su unajmili slovenske stručnjake.
Traje istraživanje tla ispod vinograda, a Slovenci nagađaju da su na 180 metara ispod razine mora velike količine pitke vode.
U ledenom dobu na spoju Hvara i Pelješca bilo je ušće Neretve, a ta će voda napajati vinograd iz unutrašnjosti. Svaki trs u mjesec dana, od lipnja do kolovoza, dobit će od 20 do 50 litara vode; tad na najsunčanijem jadranskom otoku nema dovoljno kiše. Nasade vodom neće napajati prve četiri godine, objašnjava Plančić, jer se lozu pušta da sama nađe svoj život i put pod zemljom.
Prvih stotinu simboličnih litara Plančići će moći kušati već sljedeće godine. Nakon što vinograd rodi i vino sazrije, vidjet će se njegova kvaliteta, u koju ne sumnjaju.
Zbog odlične pozicije vinograda koji je stalno izložen vjetru vino će imati
posebnu aromu i prirodnu zaštitu od peronospore. Zbog toga će i cijena
plavca malog biti dostojna velikih vina, najmanje 150 kuna.
Zaposlit će 60 radnika
Plančići su dosad uložili osam milijuna kuna u nabavu strojeva koji obrađuju vinograd. Traže strateškog partnera s kojim bi lakše prodrli na vanjsko tržište. Trenutačno pregovaraju s tri tvrtke, domaćim prehrambenim konzorcijem, najvećom slovenskom vinarijom i austrijskom financijskom kućom.
– Vjerujem da će plavac mali biti prava i prepoznatljiva marka uz koju će se strancima moći predstaviti i domaći specijaliteti – dalmatinska pašticada, gregada, istarska kuhinja. Naša gastronomija ima velik potencijal, a kvalitetno vino može joj samo biti dodatni vjetar u leđa – kaže Antun Plančić.
Hvarski će vinograd pridonijeti i razvoju otoka jer će se za njegovo održavanje cijele godine brinuti 60 radnika koji se tek trebaju zaposliti.
HVAR Posjetili smo najveći vinograd na mediteranskim otocima, san svakog vinogradara
