Diplomirat ću za mjesec dana, a na Fakultetu bioznanosti
Sveučilišta u Helsinkiju čeka me radno mjesto. Ponuda za
posao došla je iz istraživačke grupe u kojoj sam radio
praktični dio diplomskog dok sam bio na međunarodnoj razmjeni prije
nešto više od godinu dana – priča nam
Denis Dermadi Bebek, apsolvent zagrebačkog
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Posao na Helsinškom sveučilištu nije jedini koji
mu je u Finskoj ponuđen, no druge ponude nisu se odnosile na područja
koja ga zanimaju. Denis drži da njegov fakultet daje široko
obrazovanje za rad u području medicine, ekologije, industrije,
tehnologije i prehrane. Konačnu odluku o odlasku u Finsku donio je
prošle jeseni, nakon vaganja svih prednosti i nedostataka.
Praksa i stipendije
– Kod nas još ni država ni gospodarstvo ne
prepoznaju da je kvalitetno obrazovanje i njegovo financijsko
podupiranje osnova napretka društva – komentira
Denis. Za razliku od njega, Mihael Šutalo nakon diplome je
odlučio ostati u zemlji, ali se zaposlio u jednoj inozemnoj
konzaltinškoj tvrtki.
– Ponude za posao imao sam već za vrijeme studija. To je bio
rezultat stručnih praksi i stipendija koje sam primao tijekom studija.
Mogao sam birati između više ponuda i posao sam izabrao
prije diplome – priča Mihael. Svojim iskustvom opovrgava sve
one koji tvrde da Ekonomski fakultet, na kojem je u Zagrebu diplomirao,
jamči dugotrajno čekanje posla. Mihael smatra da posao ovisi o
kvaliteti studenta, angažiranosti tijekom studija, motivaciji i
zainteresiranosti za posao. On je sudjelovao u međunarodnim razmjenama
studenata i svaku je priliku nastojao je maksimalno iskoristiti.
Dragocjeno iskustvo
– Postao sam otvoreniji, zreliji. Naravno, i profesionalno
sam napredovao jer sam stjecao znanje na jednoj od cjenjenijih
poslovnih škola u svijetu, na Business School na Nacionalnom
sveučilištu u Singapuru – kaže Mihael. I on i
njegov kolega Dermadi Bebek drže da najbolji studenti, bez obzira na to
koji fakultet završe, brzo nađu posao. Brzo ga pronalaze i
studenti zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
– Tko god završi FER, unaprijed ima posao
– kaže i Lovro Kalinovčić, jedan od naših
najboljih informatičara i višestruki osvajač zlatnih medalja
na informatičkim olimpijadama koji će na tom fakultetu za godinu i pol
steći titulu magistra. O svim tim iskustvima, ali i svom odnosu prema
studiju i mogućnostima trebaju razmisliti i sadašnji
maturanti koji trebaju odlučiti na koji će fakultet.
Optimisti na FER-u i PMF-u, pesimisti politolozi i filozofi
Kad je riječ o zapošljavanju, najveći optimisti su studenti FER-a i PMF-a, a najveći pesimisti studenti Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog, pokazalo je istraživanje koje je na oko 400 ispitanika proveo “Moj posao”. Čak 73 posto studenata želi ostati u Hrvatskoj, a važnom stavkom svog života karijeru drži 86 posto ispitanika. U razdoblju od tri godine većini je cilj zaposliti se i napredovati u poduzeću, a 44 posto planira upisati poslijediplomski studij. Većina (47 posto) ih misli da će posao naći u tri mjeseca, a 18 posto u mjesec dana. Čak 46 posto studenata FER-a očekuje da će zaposliti u mjesec dana, a 7 posto vjeruje da će početi raditi čim diplomiraju.
Brzo do radnog mjesta
U Hrvatskoj se najbrže zapošljavaju mladi koji su
završili studij:
industrijske elektronike
strojarstva
veterine
građevinarstva
medicine
elektrotehnike
Teško do radnog mjesta
Posao će najduže tražiti s diplomom:
novinarstva
općeg policijskog smjera
filozofije
komunikologije
politologije
socijalnog rada
