Tvrtka Solarwatt iz Zagreba trebala bi do rujna 2024. sagraditi energetski park u Ludbregu, pa bi se na mjestu na kojem je nekad bio deponij otpada, proizvodila energija jer je u prvoj fazi predviđena gradnja solarne elektrane instalirane snage od pet do osam MW, a potom i elektrolizatora instalirane snage pet MW s punionicom za vodik.
Treća, završna faza, obuhvaća i uplinjivač kapaciteta deset tona otpada dnevno. Kako je predstavljeno u Gradu Ludbregu, cilj projekta je proizvodnja zelene električne energije, obnovljiva vodika postupkom elektrolize, energetska oporaba otpada te proizvodnja zelenog vodika procesom uplinjavanja. To je jedan od nekoliko velikih projekata koji se razvijaju u Varaždinskoj županiji koja daleko odmiče u zelenoj tranziciji.
Jednostavan i bezopasan
Kako ističe gradonačelnik Dubravko Bilić, Ludbreg bi mogao postati jedan od rijetkih gradova koji će odlagalište otpada pretvoriti u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na zemljištu koje se trenutačno vodi kao odlagalište otpada, deponij u ulici Petog studenoga površine 7584 četvorna metra. Gradsko vijeće donijelo je odluku o prodaji zemljišta zagrebačkoj tvrtki za 76.000 eura.
- Cijene energenata u posljednjih godinu i pol divljaju, tržište energentima potpuno je bilo suspendirano, država je preuzela kontrolu cijena za električnu energiju i plin. Međutim, očekujemo povratak normalnoj tržišnoj utakmici i energija će biti vrlo važna za očuvanje budućnosti Ludbrega i njegove industrije - istaknuo je Bilić i dodao da je Grad Ludbreg još prije u strateškim planovima predvidio lokacije za proizvodnju vodika, poput Meke i Sigeca. Prihodi će poslužiti i za stvaranje fonda iz kojeg će građanima biti sufinancirana ulaganja u obnovljive izvore energije, ugradnja solarnih panela, dizalica topline i slično.
- Siguran sam da ćemo prvi u Hrvatskoj imati proizvodnju vodika na komercijalnoj osnovi, a taj vodik već sad ima kupca jer se nalazimo na pruzi. Svi oni koji proučavaju tu tematiku znaju da je vodik jako teško skladištiti i transportirati, postoje izazovi jer 30 posto energije koju vodik proizvede treba potrošiti na njegovo skladištenje i transportiranje, a to je dosta velik trošak. Međutim, kad uzmemo u obzir da se taj trošak subvencionira, on ima smisla i to je ono što je danas važno prepoznati, da je proizvodnja vodika jako subvencionirana energetska djelatnost.
Subvencionira se na dvije strane, nešto malo na kupcu, nešto malo na proizvođaču i to je garancija njegove budućnosti. Europska unija je rekla da je vodik njezino gorivo budućnosti. Tko ne uskoči u taj vlak sad na početku, teško će se kasnije držati za rukohvat izvan njega – smatra gradonačelnik Bilić. Projekt, koji je prema prvim najavama vrijedan nešto manje od 14 milijuna eura, poveznica je i s dugoiščekivanim projektom integriranog javnog prijevoza za koji Grad, kaže Bilić, zasad nije naišao na podršku.
- Uskoro ćemo razgovarati s predstavnicima jedne automobilske kompanije o autobusima jer ne odustajemo od javnog prijevoza, iako se nismo uspjeli dogovoriti s Ministarstvom. Namjera nam je da se proizvedeni vodik koristi i za pogon autobusa. U prvoj fazi bismo nabavili pet autobusa i stvorili malu "dolinu vodika" - najavljuje Bilić.
POVEZANI ČLANCI:
Tehnologija proizvodnje vodika nije nova, a proces elektrolize je, napominje, jednostavan i bezopasan. Temperatura od 85 stupnjeva koja nastaje u proizvodnji vodika elektrolizom idealna je za korištenje u industriji. Grad planira raspisati natječaj za geotermalnu bušotinu. Ina je osamdesetih tu provodila bušenja i otkrila zalihe tople vode koja bi mogla grijati pogone, plastenike i kućanstva. Nevezano uz ovaj ludbreški projekt koji je u povojima, Varaždinska županija u suradnji s općinom Mali Bukovec već razvija projekt geotermalne elektrane koja bi mogla početi raditi 2025. i za proizvodnju električne energije koristiti vruću vodu iz geotermalnih izvora.
Županija i općina osnovale su zajedničku tvrtku Bukotermal. Polje Lunjkovec - Kutnjak istraživano sedamdesetih prostire se na stotinjak četvornih kilometara. Bit će to druga geotermalna elektrana nakon one kod Bjelovara. Darko Marković, načelnik Malog Bukovca, općine s oko 2000 stanovnika, smatra da bi taj projekt potpuno promijenio izgled Malog Bukovca, ali i cijele regije.
Tvrtka Solida grupa iz Ivanca koja ima mrežu od 30 solarnih elektrana, gradi prvu agrosolarnu elektranu u Hrvatskoj, na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje. Instalirana snaga iznosit će 15 MW/p, a završetak radova na 10 milijuna eura vrijednoj investiciji očekuje se sredinom 2024.
Agrosolari kombiniraju proizvodnju struje putem sunčanih elektrana i poljoprivredne proizvodnje. Na livadama ispod uzdignutih solarnih ploča past će 200 ovaca, pa neće trebati kositi travu. Tako će se sad zapuštene površine koristiti za proizvodnju zelene energije i ekološke hrane. U Sloveniji i Austriji takvo što već postoji, solarne ploče na farmama tamo nisu novost, a k nama tek stižu.
Komad za zimsku prihranu
- Nedaleko od elektrane u Ivancu, na 500 metara zračne udaljenosti, uz Bednju, planiramo gradnju još jedne agrosolarne elektrane koja će biti još veće snage, 30 MW/p, a prostirat će se na 60 hektara - najavio je direktor Solida grupe Dubravko Posavec. Na toj drugoj agroelektrani neće biti ovaca, već će se trava kositi, a sijeno koristiti za zimsku prehranu onih 200 ovaca s prve. Tvrtka planira na taj način iskoristiti zapuštene površine u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
- Sinergija solara i poljoprivrede ima potencijal učiniti Hrvatsku samodostatnom, to više što kombinacija proizvodnje električne energije i poljoprivrede pruža mogućnost stvaranja novih radnih mjesta u ruralnim područjima, a istodobno smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima - rekao je Posavec.
>> VIDEO Kakav neoprezan prelazak preko ceste! Ovaj prekršitelj će lako izbjeći silu zakona
Ludbreg bi mogao postati jedan od rijetkih gradova koji nema doktora....