Na ključnom sastanku Europskog vijeća, summitu 28 čelnika država ili vlada na kojemu se nedvojbeno dogodio zaokret u odnosu EU prema migracijama, Hrvatska je dobila što je željela.
Cijela četvrta točka od ukupno 12 točaka zaključaka o migracijama gotovo je istovjetna onome što već godinu dana govore ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i premijer Andrej Plenković: da treba ubrzati readmisije odbijenih tražitelja azila natrag prema Srbiji i jačati granične kapacitete naših jugoistočnih susjeda izvan EU. No kao u nekom lošem naslovu s internetskih portala, ono što je uslijedilo iznenadilo je mnoge.
Izjava njemačke kancelarke Angele Merkel o tome da su njemački granični policajci spremni pomoći u čuvanju vanjskih granica u Sloveniji i Bugarskoj iznenađujuća je jer slovenska granica, za razliku od bugarske, nije vanjska granica EU, nego vanjska granica Schengena. A Hrvatska se svih ovih mjeseci uporno trudi objasniti europskim partnerima važnost jačanja vanjske granice EU u Hrvatskoj, a ne stvaranja dodatnih prepreka na hrvatsko-slovenskoj granici. Kancelarkina ideja, koja se fokusira na slovensku granicu, oprečna je hrvatskim nastojanjima. Njezina izjava iznenadila je i slovenskog premijera Miru Cerara.
– U ovom trenutku to nije potrebno. O tome treba razmisliti ako dođe do velikog povećanja migracija - dodao je Cerar, naglasivši da slovenska policija dobro čuva schengensku granicu.
U prvi mah možda se i činilo da se kancelarka neprecizno izrazila, no dokument objavljen tijekom vikenda u njemačkim medijima pokazuje da nije bila riječ o lapsusu.
– Moramo također biti spremni pomoći i dati podršku Sloveniji i Hrvatskoj u kontroli granice ako bude potrebno – citira Deutsche Welle iz pisma koje je kancelarka Merkel poslala koalicijskim partnerima nakon summita. Ideja o slanju njemačkih graničara na slovensko-hrvatsku granicu nije, dakle, bila samo usputna opaska na press-konferenciji u Bruxellesu, nego i dio pisma Angele Merkel kojim pokušava spasiti svoju vladajuću koaliciju od mogućeg raspada u slučaju da njezina sestrinska demokršćanska stranka CSU ne bude zadovoljna rješenjem koje im Merkel donosi sa summita.
U tom pismu najvažniji argument kancelarke Merkel za umirivanje CSU-ovaca jest tvrdnja da joj je 16 država članica EU iskazalo spremnost sklapanja bilateralnih sporazuma o bržem vraćanju tražitelja azila. Među tim zemljama nisu ni Austrija, ni Slovenija, a ni Hrvatska. Mađarska i Češka, navedene na toj listi, odmah su demantirale da su s Merkel išta takvoga dogovorile.
No čitavo to rješenje koje je pronašla Merkel moglo bi biti uzaludno jer je jučer još trajao sastanak njezine stranke CDU sa sestrinskom CSU, a do zaključenja ovog broja mediji su javljali da CSU-ov predsjednik i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer smatra dogovor sa summita nedovoljnim i lošim te da i dalje inzistira na svojem planu slanja policajaca na njemačke granice sa zapovjedi da odbijaju tražitelje azila.
naša jedina opcija je Višegradska skupina zemaja...