Cipar mora shvatiti da je njegov sadašnji poslovni model mrtav – rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel prema neslužbenim izvorima koji su prepričali njezin govor iza zatvorenih vrata jučer ujutro u Bundestagu u Berlinu. Cipar je ušao u posljednje sate prije krajnjeg roka u ponedjeljak, za kada je Europska središnja banka najavila da će ciparskim bankama prestati pružati hitne mjere likvidnosti ako parlament male otočne države ne prihvati program financijskog spasa.
– Sljedeći će sati odlučiti o našoj sudbini. Zemlja mora biti spašena – rekao je Christos Stylianides, glasnogovornik vlade koja je u parlament poslala novi, tzv. plan B nakon što je parlament odbio plan koji je predsjednik prihvatio u subotu ujutro u Bruxellesu i čiji je najkontroverzniji element, ideja uzimanja 6,75 do 9,9 posto iznosa sa svih računa u bankama, pokrenuo izvanredno stanje.
Krajnji rok
Cipar ne može dobiti 10 milijardi eura pomoći izvana ako ne pronađe način da namakne dodatnih 5,8 milijardi eura oduzimanjem s računa privatnih ulagača u banke koje se spašavaju. U “planu B” ciparska vlada predlaže da se računi s manje od 100 tisuća eura ne oporezuju. Druga najveća ciparska banka, poznatija pod lokalnim nazivom Laiki ili angliziranim nazivom Cyprus Popular Bank, razdvojila bi se na “zdrav” i “nezdrav” dio. U prvi bi bili prebačeni svi računi s manje od 100.000 eura, a u drugi dio svi računi s više od tog iznosa. Zatim bi bogati ulagači čiji računi završe u “nezdravom” dijelu ostali bez trećine, polovice ili možda ukupnog iznosa svog novca.
Takva mjera, iako bi mogla biti spasonosna, također je vrlo bolna za Cipar jer bi uzimanje, primjerice, 40 posto s računa bogatih Rusa zasigurno četiri puta više razljutilo ruskog predsjednika Vladimira Putina nego prethodni prijedlog uzimanja 9,9 posto. Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades odbijao je ideje o većem oporezivanju bogatijih ulagača upravo zbog stava da će to ugroziti privlačnost Cipra za ruske oligarhe. Ciparsko gospodarstvo temelji se upravo na toj privlačnosti, ali sada je jasno da ono više ne može preživjeti u dosadašnjem obliku, oslanjajući se na financijski sektor koji je slabo nadziran i preplavljen ruskim novcem.
Socijalna nepravda
Još jedan element u “planu B” stvaranje je investicijskog fonda solidarnosti. U njemu bi se našli nacionalizirani mirovinski fondovi državnih kompanija, imovina ciparske Pravoslavne crkve koja je ponudila sve što ima za spas države i naroda, a tu bi se našla i prava na buduću eksploataciju navodno golemih rezervi plina u ciparskom teritorijalnom moru. Takav investicijski fond solidarnosti mogao bi navodno donijeti 2 milijarde eura od ukupno 5,8 milijardi koje Cipar treba pronaći. Ali njemački političari ne žele pristati na rješenje u kojem bi se nacionalizirali mirovinski fondovi jer smatraju da je to u socijalnom smislu još nepravednije nego jednokratno oporezivanje najmanjih štediša.
>> Ciprani pohrlili na bankomate dok vlada traži novi plan za spas
Banka i Štediša su poslovni partneri. Mene kao štedišu ne zanimaju problemi države, ja sam sklopio ugovor sa BANKOM a ne sa državom. Državu-administraciju-vladajuću kliku treba TUŽITI sudu i zabraniti joj oduzimanje imovine - nema veze čija je to imovina i koliko je ima. Ako nekome treba oduzeti nešto, onda bi to trebalo samo sudskom odlukom