Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 188
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Thomas Piketty:
Povratak na članak

Lovili profit, zaboravili blagostanje: polovina najnižih plaća nije rasla od 80-ih

Ta često brutalna povećanja izazvala su brojne probleme, jer nisu bila najavljena ni očekivana, a rast cijena nekretnina nije sam po sebi donosio i rast prihoda potrebnih za plaćanje tih poreza

Komentari 8

ST
stefj
21:39 29.10.2020.

Ideja da će se sve riješiti dodatnim povećanjem poreza uvijek se do sada pokazala krivom, a dotični je stalno prezentira kao rješenje... A suprotnih primjera ima koliko želimo. Evo npr. jedan blizu je Irska koja je minimalnu satnicu dizala s podizanjem standarda, a dizanje standarda je temeljila na maloj državi, malim porezima i slobodnom tržištu... Države s visokim porezima poput Švedske, Norveške ili Danske imaju visoke poreze, no te imaju i visoki standard, a do njega su došli prije. Ljudi imaju primanja koja mogu podnijeti tolike poreze... S druge strane imamo Francusku, koja ima visoko progresivno oporezivanje, pa imamo ogromne socijalne razlike, s najnižim slojevima koji ne mogu spojiti kraj s krajem. S time da su bogati masovno napustili zemlju... I da, dobro primijećeno da Piketty stalno izbjegava suočiti se s činjenicama, npr. s ogromnim problemom lošeg upravljanja javnim novcem... Čak je i jedna Švedska to shvatila, pa je uvela vaučerizaciju svega što se moglo, Danska država nema skoro niša u vlasništvu itd...

VL
XA
xaron
21:42 29.10.2020.

Po meni, glavna poemta Piketya je da se u kapitalizmu vrši recikliranje kapitala u okviru obitelji, čime se formira kapitalistička aristokracija. Prema tome, došlo je samo do zamjene plemičke aristokracije sa kapitalističkom “ aristokracijom “.

VL
ZA
Zapadnjak
20:45 29.10.2020.

U prvoj knjizi (kapital u 21 stoljeću) na nekoliko mjesta se logika informacija veoma priblizila mogucnosti da se istrazi tema utjecaja globalizacije na najnize place na zapadu, pikety tada nije usao u tu pricu, a nije ni sada... u svakom slucaju ne bih rekao da je pametno ignorirati narativ koji ima neku elementarnu logiku i mnogi njegovi kolege teoretiziraju o tome - ideja je da su najnize place u jednom velikom dijelu sporo rasle upravo zato sto je za poslove koji imaju najnizu placu (npr tekstilna industrija, stvari tog tipa) najlakse naci alternativu u kini ili indiji jer ne trazi nikakva posebna znanja ili kvalifikacije, a jednaka potraznja za radom uz vecu ponudu stvara pritisak na cijenu rada... s obzirom da se i meni ovo cini vrlo jasnim, cak i ociglednim, sklon sam vjerovati da pikety namjerno ignorira, gotovo kao da nema protuargument, a ne zeli da mu to pokvari unaprijed određen narativ... također u prvoj knjizi nije uspio adekvatno objasniti zasto je nejednakost sama po sebi problem, niti u jednom trenutku nije komentirao učinkovitost upravljanja javnim novcem (razumna je ideja da problem socijalne drzave nije u kolicini prikupljenog poreza nego u nacinu na koji se njime upravlja)... sve u svemu, mislim da iskreni i tocni odgovori na ova pitanja ruse krucijalni narativ da ce se drustveni problemi rjesiti povecanjem poreza... inace, po podacima svjetske banke, zadnje sto sam nasao na brzinu je iz 2016 godine, globalna nejednakost se smanjuje, smanjuje, a ne raste.

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.