Svjetonazorsko i pitanje suverenosti države je da ispravimo anomalije koje su se pojavile na tržištu, pokažemo da smo suverena država i zaštitimo svoje građane, naglasio je ministar financija Boris Lalovac tijekom saborske rasprave o zakonskim prijedlozima kojima bi se omogućila konverzija svih kredita vezanih uz švicarski franak u euro. Tvrdi da je uz švicarski franak vezano gotovo 90 posto stambenih kredita odobrenih u razdoblju od 2005. do 2007., iako, tvrdi, u Hrvatskoj tada ni nije bilo švicarskog franka kao valute.
Banke su, naglašava, klijentima isplatile kune, dok su se istovremeno u matičnim bankama u inozemstvu zadužile u euru. To, dodaje, potvrđuje i Bilten HNB-a br. 22. iz kolovoza 2011. godine. - Tamo stoji da su banke, to piše u Biltenu, na temelju tečajnih obračuna tih tečajnih razlika samo u tom razdoblju zaradile 3,5 milijardi tečajnih razlika. Da su istodobno na njihovim derivativima izgubile 3,3 milijarde kuna. Ali isto kaže da su te financijske derivative svopove zaključivali sa svojim majkama u Austriji i u Italiji i da su one tamo ostvarivale 3,3 milijarde kuna dobiti – objasnio je Lalovac te dodao kako su problem sa švicarskim frankom i druge zemlje rješavale kroz posebne zakone.
Baranović pohvalio Lalovca
Podsjeća i kako je austrijski vrhovni sud presudio da jedna banka dužnicima mora nadoknaditi štetu jer im je nedovoljno obrazložila rizik kredita u švicarskom franku. - Ogromne su presude i kazne za bankarski sustav koji je u vremenima obilja novca na tržištu pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu u rješavanju dugoročnih stambenih problema građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li da ti ljudi i dalje imaju agoniju jer se radi o njihovim stambenim problemima, pravu na dom, da cijeli život vraćaju a nikad neće vratiti svoj kredit, ili ćemo im dati mogućnost da ih izjednačimo sa onima koji su uzimali u eurima i kojima je zapravo osnovna supstanca cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj bila u eurima – naglasio je Lalovac.
Reformist Petar Baranović pohvalio je Lalovca da se ponaša kao ministar suverene države. - I zakon i namjera ovog zakona da se sačuva opstojnost desetaka tisuća građana je apsolutno ispravan cilj i iz tih razloga mi ćemo kao stranka podržati vaš zakon. Međutim dužan sam vas upozoriti na jednu nedostatnost zakona koja se u suverenoj državi koja ima Ustav tiče Ustava, a to je načelo jednakopravnosti – kazao je Baranović te dodao kako će podnijeti amandman kojim će tražiti da se zakon ne odnosi samo na fizičke osobe, nego i pravne, odnosno sve kompanije koje su dizale kredite u švicarcima. Lalovac mu je odgovorio da to nije moguće.
Kosor: Zastrašujuće su prijetnje HNB-a o novim porezima
HDZ-ov Goran Marić smatra da ovo nije trajno rješenje, jer dok god postoji valutna klauzula, postoji i valutni rizik, dok postoji valutni rizik, postoji i velika neizvjesnost i nove nevolje. - Ali zato i ostaje mač nad glavom nad svima onima i koji i dalje imaju, korisnici kredita koji imaju kredite vezane i uz euro. Podržavam mjeru koja će ovim zakonom donijeti satisfakciju 50 tisuća obitelji korisnika kredita. Ali moram naglasiti koliki rizik nosi taj prijedlog – tvrdi Marić kojemu je sporno što se ne zna ukupni trošak cijele konverzije.
- Što je sa onima koji su otplatili kredit? Ako je riječ o pretplati pretplaćenog i povratu preplaćenog onda se odnosi i na one, pretplatili su i oni koji su imali kredit koji su vratili kredit. Pretplatili su oni koji su konvertirali i trgovačka društva i obrtnici i jedinice lokalne samouprave, svi su oni pretplatili ali su ovim zakonom diskriminirani – dodaje Marić, no Lalovac mu je odgovorio kako se nije moglo ići na retroaktivnu primjenu mjere, jer bi se onda mogli javiti i oni koji su 1990. uzimali kredite koji su se plaćali po 20% u njemačkim markama ili nekakvim drugim odnosima. - U razgovoru s guvernerom, kada smo prvi puta i predlagali ovaj zakon, govorilo se oko 5 milijardi kuna, sada već danas dolazimo do 8 milijardi kuna. Ja ne znam, iskreno, to su odgovornosti HNB-a i podaci kojima oni raspolažu – dodaje Lalovac.
Nezavisna Jadranka Kosor ustvrdila je da su HNB od samih početaka i svi guverneri bili itekako svjesni mogućega rizika i bila je njihova odgovornost jasno upozoriti građane na rizike. - A čuli smo i njihove prijetnje o novim porezima, što je zaista zastrašujuće jer HNB nema mogućnosti utjecati na poreze jer je to u ovlasti Vlade, Ministarstva financija i u konačnici Hrvatskoga sabora – primjetila je Kosor. HDZ-ovog Antu Babića zanimalo je što će biti u slučaju provedbenih poteškoća zakona, i koliko će to stajati klijenta. - Nema dodatnog zaračunavanja konverzije, nema dodatnih troškova i o tome smo vodili računa i to izričito piše u zakonu da ne smije biti dodatnih troškova prilikom ove konverzije. Međutim, pravni odnosi kao što su vrijedili sada, vrijedit će i ubuduće, s tim da je puno manji teret nego što to sada pokazuju i njihovi anuiteti – odgovorio je Lalovac.
Vuljanić: Očito da se ovdje radi o jednoj svjetskoj prevari
Nezavisni Nikola Vuljanić čestitao je ministru na hrabrosti jer prvi put vidi jasnu ideju ministra što želi napraviti. - Ovaj problem ima par aspekata, mislim da bi bilo dobro da ih nazovemo pravim imenima. Govorimo o trošku banaka, ne postoji trošak banaka, postoji eventualni buduća dobit koju neće ostvariti ili koja će bit manja. To nije ista stvar. Drugo, očito da se ovdje radi o jednoj svjetskoj prevari. Ljudi su dobili kredite kažete u švicarcima i eurima, ma nitko živ nije vidio nijednog švicarca, nijednog eura, ljudi su kune dobili. I dok postoji ova luda definicija u Zakonu o obveznim odnosima neće bit sreće. Ljudi bi trebali vraćati ono što su dobili. Ako su dobili švicarce ok neka vrate švicarce, ali ako su dobili kune trebaju vraćati kune – kaže Vuljanić koji se zalaže i za retroaktivnu primjenu zakona. HSU-ov Željko Šemper pitao je treba li u postupku konverzije voditi računa o socijalnom momentu i za koju namjenu je iskorišten kredit.
- Bez obzira kako iznosi izgledali, cijene nekretnina su napuhivale vrijednosti koje građani u tom dijelu nisu mogli vratiti. Tako da i danas i ovako veliki iznos ne mora značiti da su to bili veliki stanovi – odgovorio je Lalovac. SDP-ova Ingrid Antičević Marinović podsjetila je da su velike svjetske banke na početku krize namještale LIBOR te podsjetila da je za prijevaru zapriječena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. - Jednako tako identično kazneno djelo imamo i kod kaznene odgovornosti pravnih osoba. Toliko o onome koji prijete. Naravno da nijedna vlast koja vlada kaznenim prijavama nije dobra, ali evo tijela progona su čula i znaju što im je činiti ukoliko nađu za osnovano da postoje osnove sumnje protiv odgovornih osoba – predložila je Antičević Marinović. Ministar se slaže da su švicarci pitanje morala, ali i kaznene odgovornosti.
Linić: Banke i bankari najodgovorniji za dužničku krizu
- Kod svake kupovine jednog stana u izračunima će vratiti jedan stan banci, ali da li im moraju još vratiti dva ili tri stana, to je pitanje i morala i, ovo što ste vi zapravo govorili, kaznene odgovornosti – objasnio je Lalovac. Nezavisni Slavko Linić primijetio je da su banke i bankari najodgovorniji za dužničku krizu, za ovako ogroman broj građana, - To nema dvojbe. Osnovni kriterij je bankarskog poslovanja da pazi na svog komitenta. Banke nisu poštivale, dapače svjesni toga da po njihovim stručnim kriterijima građani se ne mogu zaduživati, uveli su novi proizvod švicarski franak. Nešto niža kamata i tog trenutka i oni koji zaista se nisu mogli zaduživat banke su ih tjerale prema zaduživanju – komentirao je Linić koji najveću krivicu HNB-a vidi u prošloj, 2014. godini.
- HNB ima utjecaj na razduživanje banaka prema svojim maticama. I u prošloj godini s obzirom da nemamo gospodarskih aktivnosti, nemamo plasmana prema privredi, s obzirom da su građani prezaduženi, da se najedanput promijenila politika, ne daju se više kriti čak ni onima koji ih mogu vraćati. Zašto HNB nije dao nalog "izvolite vratiti švicarske dugove i izvolite konvertirati kredite građanima u eure u kune"? Narodna banka mogla je to zaista postaviti ultimatuma ili onemogućavati praviti probleme bankama u razduživanju i vraćanju kredita – smatra Linić koji osobno drži da Vlada ne nudi dobar model jer ima previše rizika.
- Danas ministar govori da je neistina da su banke bile zadužene u švicarcima. Izvinite tada je zakon trebao počivati na prijevari, a ne počiva na prijevari. Jer da počiva na prijevari tada zaista imamo pravo puno toga učiniti, puno toga. Ali ako počivamo na socijalnoj klauzuli, na socijalnim postavkama iz Ustava, dozvolit ćete zašto nemamo socijalnih kriterija u ovom zakonu, nemamo socijalnih kriterija – zanima Linića kojeg zanima zašto se zakonom ne zaustave i deložacije. Smatra da je trebalo dijeliti trošak konverzije, misli da nije dobro da samo banke snose rizike. - I sada ono najtragičnije, ovo nema dvojbe da će biti rat između bankarskog sustava i države. Banke će ganjati Republiku Hrvatsku zbog ovakvih propusta, niti smo bili socijalni nego smo jednokratnom mjerom sve bacili na njih. A što vam sve to znači? Da ćemo naš proračun opteretiti za 8 milijardi – ustvrdio je Linić.
>> Pusti konverziju, s kamatom od 1 posto rate iste, a gubici manji
>> Lalovac: Bankari su bili bahati i podcjenjivali 50.000 dužnika
Ako želite zaštititi svoje građane i novac R.Hrvatske treba samo da poštujete desetke sudskih odluka koje kažu da dug ne postoji i da su ugovori ništavni i gotovo. Sutkinja Mirna Grgić Radojčić presudila je u korist Ivone Nikolić iz Osijeka,ka, a protiv Zagrebačke banke te banci naložila da vrati Nikolić cijeli dosad uplaćeni iznos od 328.000 kuna, plus zatezne kamate. Odvjetnik Ivone Nikolić, Slaven Karaban, za Index je kazao kako je veoma zadovoljan presudom te kako bi ona mogla biti korak u pravome smjeru i za ostale dužnike koji imaju kredite u "švicarcima". Karaban: Presuda je svjetlo na kraju tunela i za ostale dužnike u "švicarcima" "Zadovoljan sam što je presuđeno u korist Ivone Nikolić. Ugovor je u cijelosti proglašen ništetnim, a po mojem mišljenju sutkinja Mirna Grgić Radojčić dala je jako dobro obrazloženje. Zagrebačka banka teško će ga srušiti. Banka sada Nikolić mora vratiti cjelokupni iznos uvećan za zatezne kamate. Ako i drugi sudovi budu išli u tom pravcu, onda se stvarno nazire svjetlo na kraju tunela i za ostale dužnike u švicarskim francima"...