Ovogodišnji summit hrvatsko-slovenske diplomatske Inicijative Brdo-Brijuni u Skoplju okupio je uz supredsjedatelje i domaćina, hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, slovensku predsjednicu Natašu Pirc Musar i makedonskog predsjednika Stevu Pendarovskog, kao i predsjednike svih zapadnobalkanskih zemalja: predsjednika Albanije Bajrama Begaja, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, predsjednicu Kosova Vjosu Osmani i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Ograničene ovlasti
Teško je reći je li to posljedica nedavne ohrabrujuće poruke predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da bi Europska unija trebala biti spremna primiti nove članice do 2030., ali predsjednik Milanović i slovenska predsjednica Pirc Musar obećali su danas zapadnobalkanskim čelnicima nastavak potpore Hrvatske i Slovenije njihovom budućem članstvu, iako je veliko pitanje postoji li suglasnost o proširenju na europskoj strani, s obzirom na to da je nakon Michelove izjave uslijedila suzdržana reakcija Europske komisije, koja je poručila da je usmjerena na ispunjavanje kriterija, a ne na datume, kao i izjava Emmanuela Macrona, koji je pak reaktualizirao staru ideju o Europi više brzina.
VEZANI ČLANCI:
Ovo je bio prvi summit Inicijative Brdo-Brijuni nakon odlaska Boruta Pahora s dužnosti, što znači da je inicijativa uspjela preživjeti odlazak svog utemeljitelja. Pahor je s bivšom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor pokrenuo inicijativu za ubrzanje integracije zapadnog Balkana u EU pod nazivom Proces Brdo još 2010., tada još kao slovenski premijer, želeći tako politički kapitalizirati uspjeh oko postizanja arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, u kojem je vidio model za rješavanje i drugih bilateralnih problema u regiji, premda se to ubrzo pokazalo preambicioznim. Pahorovim odlaskom s premijerske pozicije i Proces Brdo jedno vrijeme zamire, da bi 2013. bio ponovno pokrenut, ali u novom formatu i pod novim nazivom.
Naime, nakon izbora za slovenskog predsjednika, Pahor je s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je inzistirao na promjeni imena, pokrenuo Inicijativu Brdo-Brijuni, ali u novom, predsjedničkom formatu, čime se inicijativa suočila s problemom koji do danas nije uspjela razriješiti. Naime, teme o kojima su čelnici Brda najčešće raspravljali na svojim godišnjim susretima uglavnom su – osim u slučaju predsjednika Srbije, ali on je u tom pogledu iznimka – izlazile izvan okvira njihovih ograničenih predsjedničkih ovlasti, što je onda, dakako, otvaralo pitanje smisla takvih rasprava.
VEZANI ČLANCI:
Rat u Ukrajini i destabilizacija Balkana dodatno su povećali tenzije među zapadnobalkanskim zemljama, a onda i među čelnicima inicijative, tako da su posljednja dva okupljanja okončana “svađom raštimanih instrumenata” i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije, kako je neuspjeh u usvajanju završne deklaracije na dva posljednja summita opisao predsjednik Milanović. Prošle godine nije usvojena završna deklaracija zbog Milanovićevog inzistiranja da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u BiH, s čime se nisu suglasila dva člana njezina Predsjedništva, a godinu ranije zbog svađe oko Pahorova prijedloga da u završnu deklaraciju uđe odredba o nepromjenjivosti granica, na što ga je Vučić zapitao zašto o nepovredivosti granica govori sada, a nije 1991., kada je “razbijana SFRJ”, ili 2008., kada je Kosovo proglasilo neovisnost.
’Konstruktivna atmosfera’
Kako bi izbjegli ponavljanje neuspjeha, u Ljubljani i Zagrebu odlučili su se za drukčiji pristup, koji je polučio rezultate, s obzirom na to da je ovaj put bilo “manje svađa” i “više konstruktivne atmosfere”, a usvojena je i zajednička deklaracija. Umjesto “teških” političkih pitanja, koja su dosad izazivala najviše sukoba, ovaj su put na dnevnom redu, osim približavanja EU, bile teme poput klimatskih promjena i problema iseljavanja mladih, koje muče sve zemlje regije - prema nekim izračunima posljednjih desetljeća iz regije je iselilo čak četiri milijuna mladih.
VIDEO Milanović branio navijače, pa prigovorio Plenkoviću: Ne želim čuti huligani. Oni nisu išli ubijati. Išli su raditi probleme
Kaj naš predsjednik ima z bilo kakšnom inicijativom ak se prethodno ni čul z ministrom vanjskih? Ak negdo ni znal MVP odgovara Plenkoviću, a ne njemu !