Što nije učinio slom američkih banaka, mogle bi plinska kriza i niske
temperature. Države srednje i istočne Europe dosta su se dobro nosile s
globalnom krizom te su, usprkos velikim financijskim gubicima na
Zapadu, zadržale solidne stope rasta, uz neke manje iznimke kao što su
baltičke države ili Mađarska. Kriza s plinom dodatni je udarac za
gospodarstvo regije koja je ove godine planirala rasti do 4 posto, pa
tako i Hrvatske, gdje su prognoze lošije.
Premda se domaći makroekonomisti još nisu pozabavili izračunom mogućih
gubitaka i posljedica za gospodarski rast, iskapčanje velikih potrošača
sigurno će loše utjecati na sveopće negativne trendove. Industrijska je
proizvodnja pala već u posljednjem tromjesečju 2008. i na godišnjoj i
na mjesečnoj razini, pa će siječanj donijeti nove minuse.
Nakon što se u trećem tromjesečju 2008. godine rast BDP-a spustio na
najniže razine u posljednjih devet godina – samo 1,6 posto – prvo
tromjesečje 2009. moglo bi zbog niskih temperatura i smanjene
gospodarske aktivnosti, potaknute nestašicom plina, biti još lošije.
Kada je prije četiri godine u siječnju i veljači Hrvatsku okovao led i
bile su izrazito niske temperature, stopa rasta BDP-a u prvom
tromjesečju 2005. godine bila je samo 1,8 posto. Za blagih je zima
proteklih godina prvo tromjesečje donosilo rast od 4 do 7 posto.
Tada je taj pad nadoknađen u nastavku godine, ali sad je obustava plina
nastupila u lošim okolnostima: potrošnja pada, smanjuju se investicije,
manje je novih kredita što će dodatno produbiti krizu. Loš početak loše
godine potaknut će glavne ekonomske aktere da mijenjaju planove i uvode
nove redukcije.
Oštra zima i inače spušta rast BDP-a u prvom tromjesečju 2-3 puta
