Ove su školske godine s frontalnom primjenom “Škole za život” počeli svi učenici prvih i petih razreda osnovnih škola u svim predmetima te učenici prvih razreda gimnazije, a paralelno se nastavlja i eksperimentalni dio “Škole za život” u drugom i šestom razredu osnovne škole te u drugom razredu gimnazije.
Eksperimentalni dio odnosi se samo na one osnovne i srednje škole koje su lani ušle u eksperiment pa su njihovi učenici prvi koji su se sreli s novim gradivom i promijenjenim načinom predavanja i na njihovim se iskustvima sve implementira u sustav. Tako eksperimentalne škole ulaze u drugi ciklus kako bi se omogućilo da se sadržaj koji danas uče učenici drugih i šestih razreda osnovnih škola te drugih gimnazije u svim školama primijeni od iduće školske godine.
Mnogo protivljenja
Eksperimentalna primjena, kojoj su se mnogi protivili, u ovoj školskoj godini testira i sadržaj predmeta sedmih razreda, isključujući biologiju, kemiju i fiziku, koja se odlukom ministrice Divjak ove godine frontalno primijenila u svim sedmim razredima svih osnovnih škola u Hrvatskoj. Svi predmeti (izmijenjenog sadržaja) sedmih razreda bit će uvedeni 2020./2021., osim geografije koja će se implementirati godinu poslije.
No, u zraku su ostali visjeti svi hrvatski osmaši, ove školske godine njima se nije promijenilo baš ništa – u ni jednom predmetu nije umanjen sadržaj, nije promijenjen način ocjenjivanja ni način podučavanja. Oni ove godine u cijeloj Hrvatskoj nastavljaju po starom modelu, no zato će se nakon upisa u srednje škole zateći u sustavu “Škole za život” kao druga generacija učenika koja će nastaviti školovanje po novom modelu.
Stvar je u “Školi za život” posebno zakomplicirana u tom posljednjem razredu osnovne škole: školske 2020./2021. godine svim hrvatskim osmašima u sustavu školovanja bit će izmijenjena samo tri predmeta – biologija, kemija i fizika, pa će tako ovogodišnji sedmaši tako STEM područje nastaviti učiti po promijenjenom modelu do kraja svog školovanja. Prava izmjena gradiva i načina podučavanja u svim predmetima za osme razrede dogodit će se tek školske 2021./2022. godine.
Ministrica Divjak s ponosom će moći reći da je reformu obrazovanja, točnije “Školu za život”, koja se odvijala u etapama, koje ne samo da su zbunile profesore nego i roditelje, provela 2022./2023. godine. Do tada će, naime, završiti i eksperimenti i implementacije u svim razredima i svim predmetima svih osnovnih i srednjih škola, a Hrvatska će tek za osam godina u srednjoškolske ustanove upisati generaciju koja se cijelu osnovnu školu učila “Školi za život”.
No to dakako nije garancija da u međuvremenu neće biti drugih promjena, poput starog plana o kojem se tek treba izjasniti Ministarstvo obrazovanja – devetogodišnjeg školovanja. S druge strane, i roditelji i struka i nastavnici čekaju neke jasnije rezultate o uspješnosti ili promašaju “Škole za život”. Naime, činjenica je da je Hrvatska pod pritiskom nužnih obrazovnih promjena krenula u izmjene školstva, a da nije imala mjerljive i jasne rezultate kako bi mogla donositi zaključke o uspješnosti ili propasti bilo kakve reforme.
Uspješnost na testu
Zadovoljstvo roditelja ili nastavnika “Školom za život”, što se sada često prezentira javnosti, nije niti bi trebao biti dokaz uspješnosti reforme. Temelj na kojem želimo graditi uspješnost reforme Hrvatska ne može temeljiti ni na rezultatima PISA istraživanja. To ne znači da takvi rezultati nisu relevantni, nego je Hrvatska trebala imati detaljno i jasno istraživanje u svim svojim školama kako bi mogla provesti jasnu i stvarnu izmjenu školstva, sa svim potrebnim promjenama.
Zadnji na liniji promjena ostali su učenici srednjih strukovnih škola. Njima su u postojećoj satnici izmijenili općeobrazovne, ali ne i stručne predmete. Ministrica iduću godinu najavljuje kao godinu u kojoj će se posvetiti tome problemu, no problematika srednjih strukovnih škola ne može se riješiti gradnjom centara kompetencija, već samo isključivom suradnjom više ministarstava i angažmanom gospodarstvenika.
Nužno je upravo potonjima osigurati pravni okvir kako bi mogli pripremiti srednjoškolce za tržište rada. Sada gospodarstvenici gube i do tri godine na učenike koji su izašli iz strukovnih škola kako bi ih u potpunosti pripremili za samostalno obavljanje poslova, zbog zastarjelog školskog programa i opreme u školskim radionicama, uče ih praktičnom znanju iznova.
Video: Ministrica Blaženka Divjak posjetila OŠ Građani
ovo je prava škola za život, tko uči i radi njemu na grbaču natovari one koji po školi hvataju zjake da ih izvlaće kroz tobožnje grupne radove jer ministrica im je omogućila da i sa 4,2 mogu imati zaključno 5. a, djeca koja uče, tko njih šiša, neka se nauče na grbači ciblati neradnike od malih nogu i nek se nauče raditi bez odmora.