Kuba je misteriozna zemlja po mnogo čemu, ali od 1. siječnja barem će postati normalnija u monetarnom pogledu. Država u kojoj su se 26 godina koristile dvije valute konačno će ih unificirati te će kao i u praktički svim modernim zemljama njezini građani, kao i turisti, plaćati u jednoj valuti.
Analitičari, ali i vlada, već sad procjenjuju da će to njezinim građanima u prvi mah donijeti visoku inflaciju, odnosno povećanje cijena u cijeloj zemlji, no taj će trošak, kao i mnogo puta u povijesti ove komunističke države morati platiti njezini obični građani. Pa ipak, potez britanski tjednik Economist naziva “velikim korakom koji će socijalističko gospodarstvo osloboditi distorzija koje smanjuju produktivnost, isušuju bogatstvo i drže ljude siromašnima”.
Državna poduzeća bila privilegirana
Jednostranačka je to država kojom posljednjih 60 godina vladaju komunisti koji su na vlast došli pod vodstvom revolucionara Fidela Castra. Na gospodarstvo zemlje snažno utječu dugogodišnje američke sankcije. Kuba je dualni monetarni sustav uspostavila 1994. nakon velikog šoka koji je doživjela padom Sovjetskog Saveza, glavnog ekonomskog zaštitnika. Uz svoju valutu peso (CUP) vlada je tad uspostavila i konvertibilni peso (CUC) kako bi se uvela zamjena za dolare kojima se trgovalo na crnom tržištu.
Za jedan američki dolar mogu se dobiti 24 kubanska pesosa, ali samo jedan konvertibilni. Većina Kubanaca plaće dobiva u slabijoj valuti, a s protekom vremena taj je sustav omogućio vrlo niske cijene za osnovna dobra (što je logično vodilo nestašicama) i vrlo visoke za luksuzna. Konvertibilni peso koristili su i strani turisti. Većina banaka i državnih poduzeća, naročito uvoznici, koristila je pogodnije tečajeve između dvije valute što je uvoznu robu činilo jeftinijom.
S druge strane, rastući privatni sektor plaće je isplaćivao u snažnijoj valuti. Prema procjenama stručnjaka, 85% gospodarstva još čini državni sektor. Prošle je godine dolar ponovno uveden u gospodarstvo koji je u nekim trgovinama korišten za kupnju primjerice električnih skutera. Od 1. siječnja CUC, snažnija valuta čiji je tečaj prema američkom dolaru iznosio 1:1, ukinut će se te će se koristiti samo CUP uz tečaj 24:1. Time će se ukinuti privilegiran položaj državnih poduzeća koja će se morati početi ponašati više kao privatna. Njihovi će troškovi znatno porasti, što će dovesti do rasta inflacije, ekonomisti procjenjuju najmanje troznamenkaste, piše Reuters.
Kako bi vlada tomu doskočila, plaće i mirovine u državnom sektoru podići će pet puta, no trećina Kubanaca radi u privatnom sektoru, u sivoj ekonomiji ili pak su nezaposleni i oni će se morati snalaziti. Vlada će održati i cjenovne plafone, odnosno maksimalne cijene za neka luksuzna dobra, a uvest će ih i za neka druga, poput usluge šišanja. Tvrtke koje su dosad profitirale od ovog sustava dobit će državnu pomoć kako bi se spriječili masovni otkazi. Kuba je ovu mjeru donijela kako bi zemlju učinila privlačnijom investitorima nakon što je pandemija koronavirusa uništila prihode od turizma. Ove godine gospodarstvo u zemlji past će oko 8 posto, prema procjenama UN-ove komisije. Zbog manjka strane valute, država je morala ograničiti uvoz, nakon čega su nastali redovi ispred supermarketa.
– Smatramo da su ispunjeni uvjeti za početak ove reforme od 1. siječnja 2021. godine uz tečaj od 24 kubanska pesosa za jedan američki dolar. Ovaj će potez zemlju bolje pozicionirati za potrebne transformacije svojih ekonomskih modela, ali on nije i magično rješenje za sve naše probleme – rekao je ranije ovog mjeseca kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel.
Kraj njega je tada stajao Raul Castro, bivši predsjednik zemlje i još uvijek šef Komunističke stranke te brat preminulog Fidela.
Prosvjeduju i kulturnjaci
Zemlja se, zanimljivo, nalazi na još jednoj malenoj prekretnici. Na samom kraju studenoga 300-tinjak kulturnjaka i umjetnika okupilo se u prosvjedu ispred ministarstva kulture u Havani tražeći slobodu govora i kraj policijske represije.
Njih 30 uspjelo se čak i sastati sa zamjenikom ministra, što za kubanske disidente nije mala stvar. Direktan povod za prosvjede bilo je uhićenje mladog repera Denisa Solisa dan prije, koji je zatim ubrzo osuđen na osam mjeseci zatvora zbog “nepoštovanja vlasti”.
Hr je nula vojno