Vojni analitičar Večernjeg lista, Ante Kotromanović, u novoj emisiji Večernji TV-a komentirao je aktualnosti oko rata u Ukrajini. Naime, rano jutros napadnute su ukrajinske luke za izvoz žitarica. Riječ je o alternativnom putu za izvoz, a cijene pšenice već su skočile na burzi. Kotromanović uvodno odgovara jesu li napadi na poljoprivrednu infrastrukturu pokušaj "brisanja" Ukrajine sa svjetskog tržišta hrane.
"Na jedan se način možemo složiti s tom konstatacijom. Rusi na jedan grub i silovit način šalju poruku Ukrajini i svijetu da s njima nema šale. Dobro je što je Ukrajina pronašla alternativne puteve za izvoz žitarica. Jedan od njih, nadam se, bit će i Hrvatska", kazao je te naglasio kako pojedine zemlje duboko ovise o Ukrajinskom izvozu.
Ukrajina i Hrvatska dogovorile su mogućnost korištenja naših luka, a Kotromanović pojašnjava što to zapravo znači za Hrvatsku, trebamo li se nečega bojati te bi li Rusi napali trgovačke brodove?
"Rusi su, u principu, spremni na sve, ali do sada nisu dirali trgovačke brodove. To bi eskaliralo na potpuno novu dimenziju sukoba jer su ti trgovački brodova iz različitih zemalja. Što se tiče Hrvatske, meni je to u redu. Treba vidjeti samo koji su kapaciteti jer mi nemamo velike kapacitete ovdje. Bit će dugotrajan put dovesti žitarice iz Ukrajine do luke Vukovar, iz Vukovara dalje voziti vlakovima do Rijeke ili eventualno luke Gaženica. Ako smo u stanju pomoći Ukrajini, definitivno podupirem takvu ideju. Bitno je konzultirati struku i vidjeti koliko možemo pridonijeti", rekao je.
Osvrćući se na situaciju na bojišnici, Kotromanović kaže kako posljednjih sedam do osam mjeseci "gledamo jednu grubu utakmicu s puno prekršaja".
"Prošlo je puno vremena od početka agresije na Ukrajine i od protunapada ukrajinske vojske i vidimo da se ne događaju očekivane stvari, ono što je Ukrajina željela, a to su veći prodori ukrajinske vojske i probijanje frontova na više smjerova. Danas imamo aktivnosti na nekoliko frontova, najaktivnija bojišnica s nizom napada je ona oko grada Bahmuta gdje Ukrajinci pokušavaju okružiti grad s južne i sjeverne strane i vratiti ga u svoje ruke", navodi te pojašnjava da se na tom području odvijaju jake pješačke i topničko-raketne borbe, karakteristike tih pješačkih sukova je da se one događaju u rovovima i da obje strane imaju značajne gubitke. Ukrajinska vojska, dodaje, imala je određene uspjehe, no to nije ono što bi zadovoljilo ukrajinski vojno-politički vrh.
VEZANI ČLANCI:
"Još jedno značajno bojište je oblast Zaporižje gdje je ukrajinska vojska također izvidu snažnu navalu, čak i s nekoliko tisuća vojnika, ali također uz ograničen uspjeh. Idući smjer je regija Donbas gdje su Rusi nizom manjih napada pokušavali ugroziti Ukrajince na tom dijelu fronta, ali također uz jako ograničen uspjeh. To je danas, rekao bih, teška i gruba utakmica s puno prekršaja u kojoj nije strana ne može zadati odlučujući udarac. To je u principu pat pozicija u kojoj se i jedni i drugi hvale kada postignu manji uspjeh, kad osvoje jedno selo. To je pomalo nevjerojatno s obzirom da možemo uočiti mnoge elemente modernog ratovanja s dosta sofisticiranom tehnikom s obje strane, a opet mjesecima se ljudi tuku doslovce za stotine metar uz silne obostrane gubitke", opisao je.
"Evidentno je da ukrajinska vojska nema dovoljno kapaciteta za osloboditi cijeli teritorij, prema tome morati će mobilizirati još ljudi i formirati još više postrojbi", dodaje.
Govoreći o Rusima, Kotromanović kaže kako oni također nemaju dovoljno snaga i kapaciteta za poraziti ukrajinsku vojsku, osim za obranu i održavanje crte bojišnice. "Ovo je dugotrajna, iscrpljujuća utakmica. Ako se ovako nastavi, odlučit će duža klupa", zaključuje.
Ukrajina pokušava "preseliti" rat na ruski teritorij. Kotromanović ističe kako su u tome bile uspješne proukrajinske skupine na području Rusije oko Belgoroda, a druga su faza sada dronovi.
"Vidjeli smo da ne postoji stopostotna mogućnost obrane Moskve, kao strateške i gravitacijske točke. Vidjeli smo nekoliko proboja protuzračne obrane ruske vojske koja ipak nije u stanju zaštiti kompletan prostor. Ti napadi nemaju neki veliki vojni značaj, ali su sigurno psihološki vrlo važni da i ruski građani u središtu Moskve osjete kako je živjeti pod uvjetima psihoze i straha od rata", komentirao je.
VEZANI ČLANCI:
O navodima da je rusko ministarstvo regrutiralo pripadnike Wagnera, Kotromanović navodi kako još uvijek nije poznato što će dogoditi s čelnikom grupe Jevgenijem Prigožinom i njegovim postrojbama.
"Jedan dio plaćeničkih formacija integriran je u regularnu vojsku, dio je navodno prešao na prostor Bjelorusije. Mogu se obučavati, mogu se pripremati, mogu možda opet koristiti ruskom vodstvu", kaže te odbacuje mogućnost napada Bjelorusije na NATO. Island je prva članica NATO-a koja je obustavila rad veleposlanstva u Rusiji, a Kotromanović ne smatra da će i ostale države slijediti taj primjer. "Politika mora raditi svoje. Jednog će dana ponovno razgovarati i pregovarati", ističe.
Poljska povećava broj vojnika na granici s Bjelorusijom nakon što su dva helikoptera ušla u njezin zračni prostor. Kotromanović ističe kako je to možda bila namjera, a možda je bila i omaška. "Predviđam da će Poljska u idućih dvadesetak godina biti jedna od najsnažnijih vojnih sila u Europi", kaže te pojašnjava kako smatra da će oni jačati svoje kapacitete.
Vojni analitičar zaključno je komentirao imaju li sankcije uopće smisla, s obzirom na to da nisu zaustavile uvoz u Rusiju. "Rusi se vrlo brzo organiziraju, ne samo u kupovini ključnih komponenti za oružje, nego i u prodaji nafte i plina, rade preko drugih država i firmi. Njima je strateški važno dobiti komponente. Sankcije treba ili kirurški precizno udariti na firme ili nemaju smisla", kaže za Večernji TV Ante Kotromanović.
VIDEO Dronovi pogodili ukrajinski Harkiv: Ozlijedili jednu osobu i oštetili studentski dom
Što se sankcija tiče, ne vidim po čemu je gosp. Kotromanovic stručan za to i ove paušalne ocjene ko u razgovoru na placu više govore o naklonosti Rusiji negoli o ekonomskom poznavanju učinaka sankcije na rusku ekomoniju. Milanovićev kamarad, Zolee je o tom otpočetka rata imao posve istu priču ko Lavrov i Zaharova.