Branko Hrvatin predsjednik je Vrhovnog suda od srpnja 2005. godine i od
tada se ponajviše bavi problematikom neriješenih predmeta. Uveo je
detaljno praćenje svih predmeta starijih od tri godine, po sudovima i
po sucima, o tome se redovito izvještava i razgovara s predsjednicima
sudova, tako da je broj takvih predmeta u velikom padu.
• Prigovorili ste nedavno medijima što
nedovoljno pažnje daju pomacima nabolje u sudstvu.
– U hrvatskoj je javnosti nedovoljno poznato da je broj neriješenih
predmeta pao ispod milijun, na oko 970 tisuća, a većina građana
uvjerena je da je to i dalje na milijun i pol predmeta. Ja ne kažem da
je stanje sada dobro, ali je već puno bolje. Međutim, sjenu na sav taj
trud baca to što i dalje imamo u građanskoj grani sudovanja osam tisuća
jako starih predmeta, starijih od 14 godina. Neki od tih predmeta stoje
iz objektivnih razloga, ali svakako se ne mogu isključiti ni
subjektivne slabosti. U kaznenoj grani sudovanja stanje je znatno
bolje, jer je broj starih neriješenih predmeta manji. U nekima je
raspisana tjeralica, ali i tu su neki postupci suviše dugi, jer su
predmeti teški, ali to ne može opravdati dužinu trajanja postupka. No,
svi su ti predmeti sad evidentirani, prati se što suci rade i koliko
ročišta zakazuju. Zašto smo išli u detaljno praćenje svih predmeta u
svim sudovima? Zato što moramo raditi u zadanim uvjetima, ne možemo
čekati da se provedu reformske mjere, da se smanji broj sudova i sve
ono što Europa traži od nas, pa da tek onda djelujemo.
• Koliko je u istrazi predmeta
starijih od tri godine?
– Sad točno znamo koliko je predmeta u istrazi u svim istražnim
centrima županijskih sudova. Primjerice, u Županijskom sudu u Splitu u
veljači je bilo u tijeku još 70 predmeta koji su tu tri godine ili
stariji, a u Zagrebu su to 54 predmeta. Svi ti predmeti kontroliraju se
posebno i pojedinačno, to čine predsjednici sudova. Međutim, valja reći
i da u Kaznenom odjelu Županijskog suda u Splitu kao i na Kaznenom
odjelu splitskog Općinskog suda radi premalo sudaca.
• O tome da u Splitu nema dovoljno
sudaca govori se već godinama. Zašto vam Ministarstvo ne odobri veći
broj sudaca?
– Početkom travnja imenovana su četiri suca u Općinski sud u Splitu
umjesto onih sudaca koji su otišli sa suda. Postigli smo dogovor s
Ministarstvom o imenovanju još četiri nova suca i nadam se da će u što
kraćem roku oni biti i imenovani.
• Često se sumnja da, kad neki kazneni
postupak stoji u istrazi, može biti riječ o pogodovanju, zataškavanju
kaznenog djela.
– Upravo zato su svi predmeti evidentirani. Cijela akcija na rezanju
broja starih predmeta dio je i antikorupcijskog programa. Zato smo
krenuli sa smanjivanjem broja starih predmeta. Kad postoji
nekontrolirana masa neriješenih predmeta, jasno je da se tu može
dogoditi ili prikrivati neko pogodovanje. Kad je riječ o kaznenim
predmetima, početkom 2006. godine – kad smo krenuli s ovim mjerama –
bilo je 15.150 predmeta u kojima je postupak trajao tri ili više
godina. To je tada činilo 30 posto od ukupno neriješenih kaznenih
predmeta. Na kraju 2007. godine ostalo je još 5938 neriješenih predmeta
starijih od tri gdoine, odnosno oko 11 posto ukupnog broja neriješenih
predmeta, što je postotak koji ima većina pravosuđa u Europi.
U Hrvatskoj na sudove trajno dolazi
priljev koji je znatno viši u broju predmeta nego u drugim zemljama. U
Finskoj na 100.000 stanovnika ima 188 novih predmeta godišnje na
sudovima, a u nas oko 3500!
Foto: Mišo Lišanin
• Vi ste na mjestu predsjednika Vrhovnog suda već gotovo tri godine.
Jeste li zadovoljni reagiranjem i suradnjom s Ministarstvom pravosuđa?
Promatrači, naime, zaključuju da Vrhovni sud puno toga predlaže što se
ne ostvaruje.
– Mi smo s Vrhovnog suda predložili neke mjere, tu smo poruku poslali i
mislim da ćemo naići na dobar odjek.
• Koliko je sudaca razriješeno u
stegovnim postupcima?
– Od 2000. do 2007. godine Državno sudbeno vijeće razriješilo je
sudačke dužnosti 11 sudaca, a osam sudaca protiv kojih je bio pokrenut
stegovni postupak zatražilo je razrješenje prije nego što je postupak
dovršen. Određen broj sudaca otišao je kad je vidio da će protiv njih
biti pokrenut stegovni postupak.
• Zašto Vi kao predsjednik Vrhovnog
suda niste pokrenuli nijedan stegovni postupak?
– To trebaju činiti predsjednici sudova, ja sam tu eventualno samo
korektiv. Međutim, broj pokrenutih stegovnih postupaka u posljednje
dvije godine raste, to je posljedica kontrole predsjednika sudova u
okviru mjera kontrole rada na rješavanju starih predmeta koje smo
uveli, ali i ostalih mjera. Tako smo 2005. godine imali 8 pokrenutih
stegovnih postupaka, a lani je pokrenuto 19 postupaka.
• Prateći stegovne postupke mogao se
steći dojam da predsjednici sudova mogu i arbitrarno odlučiti protiv
kojeg suca će pokrenuti postupak, a koga će poštedjeti.
– To je najlošiji dio. Ono što ja tražim od predsjednika jest upravo da
analiziraju rad sudaca i da stoje iza toga.
• Koliko ste zadovoljni radom
predsjednika sudova?
– Bilo je i razrješenja predsjednika sudova, dva su takva slučaja. Ono
što ja tražim od predsjednika sudova to je odgovornost za organizaciju
rada u sudu, praćenje rezultata rada i odgovornost za to.
• Tražili ste da predsjednike sudova
ubuduće imenuje predsjednik Vrhovnog suda, a ne ministar pravosuđa.
Međutim, ta ideja nije naišla na plodno tlo u izvršnoj vlasti.
– Mislim da će to naići na razumijevanje i prihvaćanje. O tome sam
razgovarao s ministricom pravosuđa Anom Lovrin i ta je poruka izvršnoj
vlasti definitivno poslana. Moram reći da preko mene tu govori struka:
to nije samo moja ideja – struka je to podržala. Sad je samo pitanje
kako će to biti riješeno, hoće li to biti samostalno imenovanje ili
supotpis uz ministra. Moja ideja je bila da predsjednik Vrhovnog suda
imenuje predsjednike općinskih sudova uz mišljenje predsjednika
županijskih sudova, a da samostalno imenuje predsjednike županijskih
sudova. Uočio sam da bi predsjednik Vrhovnog suda trebao imati jače
alate u odnosu na kontrolu odgovornosti prema predsjednicima sudova.
Imamo odličnu suradnju, ali predsjednici sudova bi definitivno osjećali
strukovno jaču odgovornost kad bi ih imenovao samo predsjednik Vrhovnog
suda.
Cijeli intervju pročitajete u
subotnjem tiskanom izdanju Obzora
Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda
