Nakon što smo prije par dana imali priliku provesti neko vrijeme s pripadnicima HGSS-a i iz prve ruke vidjeli kako im izgleda tipični dan, sigurni smo da nema bolje ekipe za odraditi tako važan posao od naših pripadnika HGSSa
Međutim, iako su prvenstveno tu da spašavaju živote i pomažu izgubljenim planinarima, njihova zadaća je također i educirati građane o sigurnosnim pravilima aktivnosti na otvorenome i snalaženja na brdima i planinama.
Opće mjere i pravila ponašanja za aktivnosti na planinama i nepristupačnim područjima:
- informirati se o svim bitnim karakteristikama tih područja – sitnice mogu značiti puno toga, od informacija o vrsti tla po kojoj ćete se kretati, prosječne temperature za to doba godine, sezone peludi pa sve do informacija o divljim životinjama i njihovim kretanjima
- informirati se o vremenskoj prognozi za ta područja u razdoblju planiranog boravka – naravno, teško je predvidjeti kakvo će biti vrijeme baš na taj dan kada smo planirali negdje otići, ponekad kiša padna na jednom dijelu grada dok sunce sije na drugome, ali ako najavljuju orkansko nevrijeme ili ogromne količine padalina onda je pametnije odgoditi aktivnost za neki drugi, ljepši dan
- za planirane aktivnosti zdravstveno, tjelesno i psihički biti sposoban obaviti ih u njihovom cijelom trajanju – budite iskreni prema sebi, možete li izdržati aktivnost koju ste si zadali? Ozljeda je druga stvar, međutim nemojte riskirati neugodnu situaciju samo zato što ste zagrizli više nego možete prožvakati. Ako idete u društvu, podijelite se u grupe i radije pričekajte iskusnije i spremnije dok se popnu na vrh a vi ih pričekajte na dogovorenom mjestu
- ovisno o karakteristikama tih područja imati odgovarajuću odjeću, obuću i opremu sukladnu godišnjem dobu i temperaturama, kao i potrebnu rezervu istih – naravno da nećete u jesen ići bez nepromočive jakne u planine, međutim tu se radi i o puno bitnijim stvarima na koje većina ljudi ne obraća pozornost. Nije isto planinarite li po škrapama ili utabanim planinarskim stazama. Dok će vam za jedno trebati visoke cipele s čvrstim đonovima koje će vam čuvati zglobove i pružiti stabilnost, druge ćete bez problema prolaziti u nekakvim trail tenisicama. I jedne i druge su nezamjenjive u prikladnim uvjetima, međutim u obrnutoj situaciji se nećete baš usrećiti. Također vam se može desiti da uslijed dugog pješačenja i neudobne obuće (koju ste kupili baš za tu prigodu) noge nateknu ili nabijete žuljeve, pa imajte i rezervu negdje spremnu za svaki slučaj
- voditi računa o tome da je zbog mokre obuće i odjeće te vjetra, osjećaj vanjske temperature puni niži od stvarne – ako svjesno idete u lošije vremenske uvjete, pripremite se na niže temperature i skliski teren. Boravak u takvim uvjetima je, osim zbog lošije vidljivosti, izazovan i zbog velikih razlika u temperaturi.
- prema dužini boravka treba imati potrebnu zalihu hrane i tekućine – planinarenje je zahtjevno prema našem tijelu. Teško je odrediti koliko energije tijelo koristi jer ovisi o dosta čimbenika, od težine uspona, zahtjevnosti terena, temperature, težine koju nosimo na leđima. U pravilu se troši oko 500 kalorija kroz sat vremena aktivnosti. Planinari u pravilu jedu kaloričnu hranu koja se brzo apsorbira u organizmu kako bi ju mogli odmah iskoristiti. Potreban je dobar omjer masti, proteina i ugljikohidrata tako da nemojte „držati dijetu“ u planinama. Osim orašastih plodova, spakirajte peciva, tvrdog sira i domaćih narezaka. Osim što su zdravi i imaju dobar omjer nutrijenata i kalorija, lagani su i jednostavni za prenošenje. Planirajte količinu hrane sukladno trajanju aktivnosti samo zapamtite da ćete sve to morati i nositi na leđima. I ne zaboravite najvažnije, hidrirajte se prije konzumiranja hrane jer vas jelo može dehidrirati ako ne unosite dovoljno vode. To ćete nažalost shvatiti prekasno ako dođe do toga.
- ne konzumirati alkohol za vrijeme tih aktivnosti – alkohol i jaka fizička aktivnost nikada nije dobra kombinacija. Osim što usporava oporavak jetre, usporava i oporavak izgradnje mišića jer utječe na izgradnju proteina. Alkohol i hladni uvjeti su jako loša ideja, zimi se naš krvožilni sustav sužava, a alkohol privremeno proširuje žile i uzrokuje gubitak temperature i pothlađivanje. Mnogi utaže žeđ „bezazlenom pivom“, međutim čak i mala količina alkohola nas može dehidrirati, tako da je najbolje uzimati vodu, sportske napitke i eventualno prirodne sokove. Dakle, alkohol nikako nemojte konzumirati, osim ako ste osvojili neku utrku pa slavite gutljajem šampanjca.
- obavijestiti obitelj o planiranom pravcu kretanja i dužini boravka u tim područjima i držati se toga – bez obzira na to što ste se puno puta popeli na istu planinu ili otrčali par maratona, javite obitelji ili prijateljima gdje idete i ako ćete isprobavati nove staze. Bezazlena stvar poput prazne baterije i uganutog gležnja se mogu pretvoriti u borbu na život i smrt ako pomoć ne može doći do vas. Pobrinite se da par ljudi zna kojim putem idete i kada se otprilike trebate vratiti. Također pratite i planinare koji prođu kraj vas, možda nekom spasite život ako zapamtite u kojem su smjeru išli
- nositi uvijek malu osobnu prvu pomoć – bilo da se radi o vožnji biciklom, kratkom izletu s obitelji ili pripremi za neku utrku, nosite sa sobom prikladnu prvu pomoć. Iako većina gotovih prvih pomoći sadrži većinu potrebnog, ubacite unutra i lijekove protiv alergija ili tegoba koje vas muče. Svaka prva pomoć bi trebala sadržavati antihistaminik za liječenje alergijskih reakcija, analgetik za ublažavanje bolova, maramice za dezinficiranje, zavoje, kapi za oči ili umjetne suze za leće, gaze te hidrokortizonsku kremu ili mast.
- za slučaj poziva za pomoć nositi mobitel s napunjenom baterijom – obavezno napunite mobitel do kraja, isključite wi fi i sve što vam može pojačano trošiti bateriju, a u ruksak stavite i napunjeni powerbank kako bi imali dovoljno raspoložive baterije za slučaj nezgode
- u slučaju slabog signala koristiti SMS poruke – ako ne možete dobiti signal za poziv, šaljite sms poruke. Trošit ćete manje baterije u odnosu na pokušaj uspostavljanja poziva a sms će sam otići kada mobitel uhvati dovoljno signala.
Ako dođe do nesretnog slučaja, ne paničarite i pratite mjere i pravila ponašanja u takvoj situaciji:
- sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge
- zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i si.) na najbolji mogući način
- pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti
- označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi)
- nesreći obavijestite Hrvatsku gorsku službu spašavanja
- HGSS možete kontaktirati na više načina:
- preko jedinstvenog operativno—komunikacijskog centra, telefon: 112
- preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja
- na obavještajnim točkama HGSS=a (u pravilu su to opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a)
- putem policije, telefon: 192
- preko stanica hitne medicinske pomoći, telefon: 194
- obavijest pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja kojeg vidite na licu mjesta
Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke:
- tko javlja (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim
- odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik)
- mjesto nesreće (precizan opis)
- tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa)
- što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
- što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)
- vremenske prilike na mjestu nesreće
- kakav je prilazni put do mjesta nesreće.
Uživajte u vašim aktivnostima ali budite i prikladno spremni, isplanirajte što ćete raditi, spakirajte dovoljno hrane i tekućine i zapamtite ova pravila kako ne bi iz prve ruke saznali kako izgleda akcija HGSSa.
Članak je osigurao Lidl, ponosni partner HGSS-a.
