Ako je netko strahovao od ulaska u 2011., onda su to uzgajivači svinja u Slavoniji. S prvim otkucajima sata izgubili su pravo na potporu države u tovu svinja, a jedine subvencije na koje mogu računati je 360 kuna godišnje po rasplodnoj krmači.
Na udaru poskupljenja
– I dosad smo s potporama jedva preživljavali, a kako će biti ove godine, ne smijem ni zamisliti. Troškovi proizvodnje sve su veći, repromaterijal sve više poskupljuje, a nama je sada ukinuta i posljednja slamka spasa za koju smo se držali pri tovu svinja – kaže uzgajivač svinja iz Slavonskog Kobaša Ilija Paranović. Prema njegovim riječima, dosad je za svaku utovljenu svinju iz državnog proračuna dobivao oko 200 kuna potpore. Jedina zarada koju su ostvarivali dolazila je upravo iz tih sredstava jer bi novac dobiven prodajom tovljenika “pokrivao” samo troškove proizvodnje, i to pod uvjetom da dobar dio hrane dolazi iz vlastite ratarske proizvodnje.
– I da su ostale subvencije i potpore, pitanje je koliko bi proizvodnja bila isplativa jer su u međuvremenu poskupjele ulazne sirovine. Cijena goriva otišla je nebu pod oblake, veterinarske usluge i lijekovi najmanje su tridesetak posto skuplji, račune za struju ne smijem ni pogledati kada dođu na naplatu – kaže Paranović.
Većina stiže iz uvoza
Paradoksalno je da se samo manji dio hrvatskih potreba za svinjskim mesom podmiruje iz domaće proizvodnje, dok većina svinjetine dolazi iz uvoza. Od oko 2,5 milijuna svinja potrebnih da se zadovolje godišnji apetiti hrvatskih potrošača, samo ih je 900.000 utovljeno u Hrvatskoj. Situacija će uskoro biti još i gora, a to pokazuje i trend pada proizvodnje u svinjogojstvu. Uz ukidanje subvencija, svinjogojcima je uteg oko vrata i sve veća cijena kukuruza.
– U ovome trenutku kukuruz plaćamo oko 1,6 kuna po kilogramu, a prošle je godine njegova cijena bila oko jedne kune, dok je cijena mesa više-manje ista. U škripcu smo, životinje treba hraniti, a nemamo odakle. Nemamo drugog izbora, smanjit ću proizvodnju, a možda je i potpuno ugasiti – kaže Veselko Marčetić, koji smatra da su u većim problemima svinjogojci koji su uzeli kredite za gradnju farmi.
pa dobro, al gdje je tu i kad izgubljena racunica, da se uzgajaju zivotinje i da zarada ovisi o drzavnom poticaju... pa kakvog smisla ima proizvodnja koja vise kosta nego finalni proizvod, i oni tak uporno iz godine u godinu, i jos se bune... pocnite se bavit necim isplativim... i nekrvozednim...