Nakon prvog odlaska u Sklonište za životinje Luč Zagorja, iz kojeg je htjela udomiti psa, Karin O. (podaci u uredništvu) kući se vratila samo s jednom mišlju - nešto mora napraviti. Kaže, sve što su ona i kći vidjele nagnalo ju je i na prijavu veterinarskoj inspekciji.
– U jednom boksu bilo je i sedam, osam pasa, u otvorenom dvorištu na livadi još nekoliko koji nisu mogli u boks jer se navodno uređivao. Sve je bilo puno psećeg izmeta, a mladić kojeg smo tamo zatekle rekao nam je da u skloništu sigurno ima preko stotinu pasa. U jednom boksu vidjele smo psa koji je vukao zadnji dio tijela, u drugom psa s ozlijeđenom nogom. A mladi čovjek na sve naše primjedbe samo je odmahivao rukom – priča nam. Dodaje kako je sljedeći dan u telefonskom razgovoru sa ženskom osobom iz skloništa, koja joj se predstavila kao Mirjana, doznala da nemaju ni volontera jer to zahtjeva puno papirologije.
Osim veterinarske inspekcije, o svemu je obavijestila i načelnika Općine Marija Bistrica. Kako odgovora na prijavu poslanu 25. rujna nije bilo, gospođa Karin O. i njezina kći ponovno su 17. listopada otišle u sklonište. Kaže, invalidnih i ranjenih pasa više nije bilo, a i u boksovima ih je bilo puno manje. U skloništu je ponovno bila samo jedna radnica koja je hranila pse.
– Krenule smo prema zgradi i čule mijaukanje, dolazilo je iz transportera koji su stajali blizu ulaza. Pronašle smo dvije zatvorene mačke, plivale su u hladnoj vodi punoj fekalija. Sigurno su tamo bile dulje jer nekoliko dana prije našeg dolaska nije padala kiša. Otvorila sam vrata i pustila ih. Vraćale smo se kući kad je na kilometar od skloništa prema nama dojurio auto u kojem je bio vlasnik skloništa. Tražio je da se vratimo, što smo i napravile – priča nam Karin O. Od vlasnika su čule kako imaju radnike i veterinare, iako ih u dva posjeta skloništu nisu vidjele.
– Doveli su nam psa zbog kojeg smo i prvi put došle. Bila je to sjena kujice koju smo vidjele 23. rujna, kost i koža, kao da je uopće nisu hranili. Uz to, bilo je očito da se boji radnice koja ju je dovela – objašnjava nam. Odmah su je povele kući, vlasnik skloništa dopustio im je, iako su trebale proći proceduru udomljavanja opasnog psa. U novoj prijavi 19. listopada, ovaj put veterinarskom inspektoru Mislavu Kučenjaku, opisala je što se dogodilo, a sve to proslijedila je i nama.
Odgovore smo potražili u veterinarskoj inspekciji. Nadzorom su, kažu iz Državnog inspektorata, u objektu zatečena 82 psa, ali ne i psi na kojima su vidljive rane ili ozljede koje nisu pod obradom i nadzorom veterinara i djelatnika skloništa.
– Za 78 pasa utvrđeno je da su srednjeg do dobrog gojnog stanja, dok su četiri psa bila slabijeg gojnog stanja, no to ne upućuje da se ne provodi odgovarajuća skrb za životinje. U objektu nije prekoračen maksimalan kapacitet, ali je utvrđeno kako je prekoračen kapacitet pojedinih prostora zbog neravnomjerne preraspodjele pasa. Naređeno je da se psi ravnomjernije razmjeste po prostorima, uz napomenu da se zajedno ne smiju smjestiti nezdružive životinje – stoji u odgovoru. Dodaju kako u objektu nisu zatečene mačke u transportnim spremnicima, a u prostoru za izolaciju mačaka bilo je šest mačaka kojima je omogućeno slobodno kretanje. Kako inspekcijski postupak utvrđivanja okolnosti udomljavanja životinja nije bio završen, o rezultatima istog odgovaraju nam tek nakon ponovljenog upita.
– Nisu utvrđene nesukladnosti u odnosu na postupke privremenog udomljavanja i udomljavanja životinja iz objekta, niti postupka zbrinjavanja pasa poznatih vlasnika. Utvrđeno je da su u objektu tijekom 2020. uginula dva psa zbog parvovirusne infekcije - navode iz inspektorata.
O navodima iz prijave Karin O. objašnjenje smo potražili i u Skloništu za nezbrinute životinje Luč Zagorja.
– S prijavom dotične gospođe slažemo se u dijelu da je 23. rujna bila gužva u skloništu i da je bilo prljavo zbog veće koncentracije pasa. Trajali su radovi na pocinčavanju kanalica u većem dijelu skloništa i pse smo morali nekako razmjestiti kako se ne bi ozljeđivali – objašnjava Mirjana Zajec, voditeljica Skloništa. Dodaje kako je istina da je gospođa došla udomiti kujicu, ali je zaboravila napomenuti da se radi o mješanki američkog staforda koja se udomljuje prema Pravilniku o opasnim psima. Objašnjena joj je procedura i kad je papirološki sve sređeno, kujicu je i udomila.
– U prijavi državnoj inspekciji, koju smo dobili na uvid, gospođa je prijavila preko 100 pasa, dok je taj broj u upitu upućenom vašoj redakciji narastao na 150. U skloništu je 23. rujna bilo 86 pasa, a 22 psa bila su na smještaju kod privremenih udomitelja zbog uređenja skloništa. Na dan 17. listopada u skloništu je bio 91 pas, a kod privremenih udomitelja 25 pasa i oni su se nakon uređenja vratili u sklonište. U tom vremenu (od 23. rujna do 17. listopada, op. a.) udomljeno je 10 pasa. Na žalost, uginulo je pet pasa, četiri od parvoviroze, a jedan od posljedica tumora. U skloništu je 4-5 mršavih pasa, dolaze i ozlijeđeni psi, a o njima se brine naša veterinarska služba. O životinjama u skloništu brinu se 4 djelatnika i voditelj skloništa te dva veterinara – objašnjava voditeljica skloništa. Kad je riječ o mačkama u transporteru, kaže kako ih nisu vidjeli.
– Možda je riječ o nekoj od slobodnoživućih mačaka koje imaju stanište na području skloništa, možda se koja od njih zavukla unutra. U to vrijeme u sklopu skloništa bile su 4 slobodnoživuće mačke, a u skloništu je 9 mačaka, no njihov broj se konstantno mijenja jer se udomljavaju – dodaje M. Zajec.
Na primjedbu voditeljice skloništa kako je zaboravila reći da je udomljavala opasnog psa, i da je zbog toga trebala prvo proći propisani postupak, Karin O. ima odgovor.
– Pa svi papiri rješavali su se kad je Luna već bila kod mene. Iz skloništa sam je odvela bez papira i potpisa. Uostalom, sama voditeljica rekla mi je da ne zna taj postupak i da se obratim Prijateljima životinja i veterinaru. I bila je jako neugodna – dodaje Karin O.
Mačke u transporterima nitko u Skloništu nije vidio, a nitko ih nije ni čuo. Ako su se možda same zavukle u transporter, kako kaže voditeljica skloništa, tko ih je onda zatvorio? Jesu li možda i to same napravile? I dok inspekcija odgovara kako su u Skloništu tijekom godine uginula dva psa, voditeljica kaže da je u nešto više od tri tjedna uginulo pet pasa. U kojoj je evidenciji inspekcija tražila podatke za odgovor na naša pitanja? Odgovor s malo manje detalja nakon više od dva mjeseca čekanja dobila je i podnositeljica prijave. Do zapisnika nije mogla, rekli su joj da nije stranka u postupku, premda postupka ne bi ni bilo bez nje. I dok njoj zapisnik nisu dali, Sklonište je bez problema njezinu prijavu dobilo na uvid. Iz odgovora višeg veterinarskog inspektora jasno je da se mačkama zatvorenim u transporteru nitko nije niti bavio, iako mu je Karin O. poslala fotografije i snimak na kojem se sve vidi. Osim utvrđivanja gojnog stanja, čemu još služi nadzor veterinarske inspekcije?
Trebalo bi pročešljati poslovanje i uvjete brojnih skloništa koji ubiru novce, traže donacije, milodare, a najmanja briga su im životinje. da im što prije nađu udomitelje, jer najveća tragedija životinja jeste da cijeli život provedu u kavezima