Dok u zemljama EU traju rasprave treba li cijepiti svu djecu i adolescente od 12 do 17 godina koja nisu u rizičnoj skupini za teški oblik COVID-a te svaka zemlja zasebno odlučuje o preporukama za cijepljenje maloljetnika koje je u tijeku u Austriji, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj..., u SAD-u, u kojem je oko 4,2 milijuna djece i mladih imalo COVID, sve se više govori i piše o posljedicama postkovidnog sindroma koji ometa školovanje i aktivnosti djece i iscrpljuje ih. Ravnateljica tamošnjeg Nacionalnog instituta za zdravlje, dr. Francis Collins još je u proljeće citirala studiju prema kojoj između 11 i 15% zaražene djece i adolescenata može završiti s dugotrajnim posljedicama COVID-a. I u SAD-u je, kao i kod nas, relativno mali postotak djece hospitaliziran zbog zaraze i zbog tzv. multisistemskog upalnog sindroma, ali puno djece je iskusilo “dugi COVID” odnosno neurološke, fizičke i psihičke simptome.
Anksioznost i depresija
Prema pisanju New York Timesa, u Dječjoj bolnici u Bostonu bave se slučajevima “dugog COVID-a” kod maloljetnih pacijenata diljem zemlje sa simptomima poput umora, glavobolje, omaglice, teškoća s pamćenjem i koncentracijom, nesanicom, gubitkom okusa i mirisa, kako je navela Molly Wilson-Murphy, specijalistica za neuroinfektivne bolesti. Većinom je riječ o djeci koja nisu bila hospitalizirana zbog zaraze, koja su se oporavljala kod kuće od COVID-a i onda su se pojavili simptomi koji se ne povlače ili se povuku na neko vrijeme pa se opet vrate.
Pročelnika Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, prof. dr. Gorana Tešovića, pitali smo jesu li u Hrvatskoj te kod njih na klinici zabilježeni slučajevi djece s postkovidnim sindromom.
– Da, imamo djecu i adolescente s postkovidnim sindromom, ali ne mogu reći koliko ih je točno jer nemamo centraliziranu skrb o djeci da bismo mogli reći u kojem postotku se kod djece koja su preboljela COVID javljaju dugotrajni simptomi jer ne dolaze svi k nama, nego idu u druge pedijatrijske ustanove i drugim liječnicima. Možemo govoriti samo o djeci koja su upućena k nama u ambulantu ili u dnevnu bolnicu na obradu, a prije nisu bila hospitalizirana zbog zaraze. Mi smo ovdje vidjeli nekoliko desetaka djece s postkovidnim sindromom i najčešće je riječ o simptomima poput dugotrajne temperature, glavobolja, smetnji koncentracije... i ti simptomi kod djece i adolescenata traju mjesecima nakon preboljenja, najčešće do šest mjeseci nakon zaraze, a kod nekih i dulje – kaže Tešović.
Medicinska znanost je svuda u svijetu fokusirana i na posljedice prebolijevanja COVID-a kod djece i adolescenata i pomno se prate studije i najnovije spoznaje. New York Times opisao je i slučaj 15-godišnjaka koji je prebolio COVID i nije se mogao sjetiti gradiva iz biologije o kojem je, prema svjedočenju kolega i profesora, sve znao dan prije te je rekao profesoru da ne zna o čemu razgovaraju, gledajući u vlastite bilješke kao da ih vidi prvi put, te 17-godišnjeg košarkaša i odličnog učenika kojem su liječnici savjetovali nakon COVID-a da zbog bolova u leđima i umora na neko vrijeme prestane trenirati, a uz to je razvio i anksioznost i depresiju koje prije nikad nije imao.
Bolnice puni delta-soj
Osam mjeseci poslije većina simptoma mu je ublažena, no ostao mu je kratak dah dok se penje stubama. Dr. Wilson-Murphy za New York Times je kazala da još ne mogu predvidjeti koga će i koliko jako od djece i mladih “dugi COVID” zahvatiti, za koliko će se oporaviti, a do tada lijek za njihove simptome nemaju. Inače, u SAD-u je dosad cijepljena polovica djece od 12 do 17 godina, no situaciju trenutačno otežava širenje delta-soja zbog kojeg su, prema CNN-u, dječje bolnice u američkim saveznim državama Louisiani i Floridi pune.
Video: Što je zapravo delta-soj koronavirusa
Priprema terena.. Ne dirajte djecu!