Svjetska banka procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 0,4%, a među novim članicama EU samo će Slovenija sa 2,3% pada imati lošije ostvarenje. Odatle i zaključak da su Vladini ovogodišnji planovi nedostižni, a Svjetska banka preporučuje čvrstu fiskalnu konsolidaciju, prije svega na rashodnoj strani.
Stanje se na međunarodnim tržištima pogoršava pa se povratak kreditnog investicijskog rejtinga nameće kao prioritet. Javna potrošnja u RH doseže 45% BDP-a te bi se trebala spustiti na prosjek zemalja u okruženju od 40%. Daljnji prostor za fiskalnu prilagodbu nalaze u području plaća, subvencija i potrošnje, dok bi kapitalne investicije trebalo usmjeriti prema sredstvima iz strukturnih fondova.
Svjetska je banka u jučerašnjem izvješću za Hrvatsku ponovno istaknula važnost strukturnih reformi, poboljšanja poslovne klime i stanja na tržištu rada. Poboljšane su prognoze za eurozonu s prijašnjih 0,1 na 0,6% rasta, ali zbog problema u EU globalna će stopa rata zastati na 2,2%, dok Aziji predviđaju 7,3% rasta.
>>Realni pad BDP-a u prvom tromjesečju 1,5 posto!
