Državni zavod za statistiku navodi da je veljača donijela niže cijene prehrambene košarice u odnosu na siječanj 2024. godine za 0,4 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,2 posto. Ta su pojeftinjenja zadržala godišnju stopu inflacije u veljači na 4,1 posto, bez obzira na to što je na mjesečnoj razini zabilježeno povećanje cijena energije za 1,5 posto te cijena usluga za pola postotnog poena! U većini drugih članica europodručja veljača je donijela pad inflacije na godišnjoj razini, no svugdje cijene i dalje rastu u odnosu na prethodni mjesec. U Hrvatskoj je međumjesečni rast cijena bio 0,2 posto, a Sloveniji i Njemačkoj po 0,6 posto.
Međunarodno usporedivi harmonizirani indeks potrošačkih cijena također se zadržao na visokih 4,8 posto kao i u siječnju, čime je Hrvatska izbila na vodeće mjesto po visini inflacije unutar eurozone. Harmonizirani indeks pokazuje i cijene turističkih usluga koje koriste strani gosti. Slovačka je jedno vrijeme imala sličnu inflaciju kao i Hrvatska, ali sad je pala na 3,7 posto prema harmoniziranom indeksu, a na drugo mjesto po visini inflacije izbila je Austrija s 4, 2 posto. Slovenska je inflacija 3,4 posto, njemačka 3,7 posto, (2,5 posto prema indeksu potrošačkih cijena) dok Italija s 0,9 posto klizi prema deflaciji.
Ekonomisti smatraju da je deflacija, odnosno stalni pad cijena, dugoročno opasnija pojava za ekonomiju od umjerene inflacije jer za sobom povlači rušenje plaća, potrošnje i investicija ako bi se održala dulje vrijeme. U Japanu je deflacija trajala gotovo dva desetljeća te je dovela do osjetno nižeg gospodarskog rasta u odnosu na ostale zemlje u Aziji. Deflacija se sada pojavljuje kao ozbiljan problem u Kini. Kupovna moć hrvatskih plaća vratila se na razinu na kojoj je bila prije pandemije, no zbog nikakvih kamatnih stopa kupovna moć štednje (58 milijardi eura) pala je za najmanje deset milijardi eura, odnosno za toliko se danas može kupiti manje robe i usluga za isti iznos novca. Nekretnine, pri tome, živi neki svoj samostalni život te cijene nekretnina kod nas i dalje skaču znatno iznad prosječne inflacije. Deflacija je zasad daleko od Hrvatske, posebno u osjetljivom segmentu hrane gdje je godišnja stopa inflacije 5,5 posto, no i tu se bilježi usporavanja sa 6,1 posto u siječnju.
GALERIJA: U eurima sve izgleda jeftino pa u kunama računam koliko je skupo
Na razini europodručja harmonizirani indeks potrošačkih cijena u veljači bio je gotovo upola niži nego kod nas, 2,6 posto, a inflacija hrane spustila se na 4 posto s 5,6% u siječnju.
Analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević ističe da se cijene lagano spuštaju zbog nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu. Ipak, svugdje se u okruženju cijene hrane normaliziraju brže nego u Hrvatskoj. Na spuštanje inflacije utječe i odluka hrvatske Vlade kojom se ograničavaju cijene određenih nužnih dobara u potrošačkoj košarici.
– Uz tekuće pritiske koji poprimaju obrasce iz pretpandemijskog razdoblja i i dalje izražen utjecaj učinka baznog razdoblja, za očekivati je tijekom godine približavanje godišnje stope rasta cijena hrane godišnjoj stopi opće inflacije. Najveći rizik da inflacija hrane bude viša od očekivane odnosi se na potencijalne klimatske nepogode koje bi mogle gurati tekuće cijene na više razine – ističe analitičarka.
VEZANI ČLANCI:
Dvoznamenkaste stope rasta cijene hrane trajale su od veljače 2022. do rujna 2023., a hrana čini barem četvrtinu košarice potrošačkih dobara i usluga prosječnog kućanstva u Hrvatskoj. Kod umirovljenika većinu.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, vjeruje da će na ljeto inflacija pasti ispod 3 posto zbog smanjenja cijene nafte i ostalih energenata te slabijeg rasta cijena prehrambenih proizvoda. Poslodavci smatraju da inflaciji pogoduje i rast plaća te očekuju da će prosječna godišnja inflacija u ovoj godini biti 3,5 posto jer će je gurati i očekivani rast plaća od 10 posto te porast ukupnih primanja zaposlenih (pojačanih neoporezivim naknadama na koje se ne plaćaju mirovinski doprinosi) od 15 posto. HUP očekuje daljnji rast cijena usluga koje su u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek europodručja. Hrana je odavno dostigla prosječne cijene u EU. Stojić podsjeća da je u prošloj godini BDP porastao 2,8%, što nas je dovelo na 13,7% višu razinu BDP-a u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu po čemu je Hrvatska jedna od predvodnica na razini EU.
VIDEO: Tijekom snimanja nove serije Willa Smitha, otkrivena je nova vrsta amazonske anakonde
"Poslodavci kažu " čim oni nešto kažu znaš da idu u prevaru i poskupljenje bez ikakvog razloga.