Republika Hrvatska ima 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi. Hrvatsko otočje je drugo po veličini otočje Sredozemlja i spada u najsunčanije dijelove Europe. Bez otoka, naše teritorijalno more bilo bi za dvije trećine manje. Ove zanimljivosti, ali i brojne druge važne podatke, pronaći ćete u Registru otoka, koji je, temeljem Zakona o otocima, uspostavljen i objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Registar otoka na jednom mjestu evidentira ukupno 1244 otoka, otočića i hridi u RH, klasificirane po parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline. Sadrži osnovne geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti, indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti te informacije iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Tako je objavljeno da, prema popisu stanovništva iz 2011., na 50 naseljenih otoka, s poluotokom Pelješcem, živi 132.756 stanovnika u 18 gradova, 41 općini i 345 naselja. Najnastanjeniji otok je Krk s 19.383 stanovnika, a najgušće je nastanjen Krapanj. Prema zadnjem popisu stanovništva, svaki 32. stanovnik RH bio je otočanin pa će biti zanimljivo ove podatke usporediti s onima koji će se dobiti popisom stanovništva ove godine. Među zanimljivostima pronalazimo podatak da se na otoke odnosi 69,5 posto hrvatske obale. Najviši otočni vrh je Vidova gora na Braču sa 778 metara nadmorske visine. Najdulju obalnu crtu ima Pag, najveću površinu Cres, najduži je Hvar.
– Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih otoka, otočića i hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja nužnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka. Registar otoka dugoročno je osmišljen kao integrirani informacijski sustav uz povezivanje s web servisima više od 30 javnopravnih tijela u RH koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu – naglašavaju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, u čijoj županiji je registriran 171 otok, otočić i hrid, ističe kako su otoci naše najveće bogatstvo i golemi potencijal koji još uvijek nije ni blizu iskorišten.
– Primjer koristi Registra otoka je povlačenje 18 milijuna kuna iz fondova EU za Centar za posjetitelje Biševo – kaže Boban. U Registru otoka pronalazimo podatke da je Biševo pučinski otok s 15 stanovnika, površine manje od 6000 četvornih metara, pod teritorijalnom nadležnošću Grada Komiže.
– Cilj nam je standard života na otocima izjednačiti s onim na kopnu, a podaci iz Registra alat su koji nam pomaže. Splitsko-dalmatinska županija ulaže znatna sredstva u infrastrukturu na otocima, kvalitetne prometnice i trajektna pristaništa. U nastojanjima da stanovništvo zadržimo na otocima pa čak i preokrenemo trendove, jer otoci su bogomdana mjesta za život, pokrenuli smo i niz demografskih mjera. Sufinanciramo mladim obiteljima kupnju prve nekretnine, potičemo obitelji s troje i više djece – kaže Boban. Registar otoka nalazi se na poveznici.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Treba to sve prodati ili dati u koncesiju braniteljima da oni prodaju!