Sudeći prema potrošnji u trgovinama, hrvatski su građani ušli u ovu godinu optimističnije od ostatka Europe. Promet u trgovini na malo na mjesečnoj je razini tijekom siječnja bio oko pet posto veći nego u, inače, rastrošnom prosincu, za razliku od ostatka Europe gdje je prodaja pala između pet i šest posto, ovisno gleda li se samo eurozona ili cijeli EU.
Najveće smanjenje potrošnje zabilježeno je u državama s najstrožim mjerama, Austriji i Irskoj, u kojima je prodaja u trgovini na malo smanjena više od 16 posto, Francuska je bila u minusu 10 posto, Njemačka 4,5 posto, dok je s druge strane uz pozitivnu Hrvatsku više od tri posto povećanja potrošnje imala samo Švedska. U odnosu na siječanj 2020., kad se o koroni slušalo samo u sklopu izvještaja o Kini, u prvom mjesecu ove godine Hrvatska je po prometu u trgovini bila u blagom minusu od 0,3 posto, dok je prosječni godišnji pad u EU bio veći od pet posto.
Zatvaranje lokala tijekom zimskog razdoblja usmjerilo je potrošnju građana prema trgovini, posebno trgovini hranom i ostalim artiklima potrebnim za svakodnevni život, gdje je siječanjski promet bio za desetinu veći nego lani. Prodaja motornih vozila i dijelova smanjena je gotovo za petinu, a odjeće za 12 posto. Za razliku od ostalih europskih zemalja, gdje snažno raste internetska prodaja, Hr vati su na početku godine “klikali” za četvrtinu manje nego u prosincu ili oko pet posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Podaci o fiskalizaciji pokazuju da su trgovci zadržali trend rasta tijekom veljače i ožujka, dok su ugostitelji i turistički sektor i dalje ispod polovice lanjskog prometa.
– Kretanja u maloprodaji bit će posebno osjetljiva, jer upravo u drugom tromjesečju započinje uobičajena ovisnost o turizmu. U osnovnom scenariju očekujemo oporavak maloprodaje uz godišnju stopu rasta od 4,5% u 2021. godini – komentiraju analitičari RBA.
Gleda li se cijela prošla godina, najlošije poslovne rezultate i najveći pad prometa u trgovini bio je u trgovinama odjećom i obućom (22 posto), dok je s druge strane najviše porasla internetska prodaja – oko 12 posto.
Inače, osim smirivanja epidemije, na potrošnju i poslovne domete trgovaca ove će godine utjecati i cijene. Nakon što je prethodnih pet mjeseci eurozona bila u deflaciji, u siječnju 2021. godine cijene su porasle 0,9 posto na godišnjoj razini. MacroHUB uočava da su pozitivan utjecaj na inflaciju imale cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda, koje su porasle 1,5 posto, te usluga (+1,4 posto). Cijene energije niže su 4,2 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj je siječanjska inflacija ostala u negativnoj zoni te je iznosila minus 0,3 posto.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Ne loču u kafićima, pa piće kupuju u trgovinama. Vrlo jednostavno.