Hipertenzija dugo može ostati neprepoznata ako nema simptoma, zbog čega se i naziva tihim ubojicom i zbog čega je Hrvatska liga za hipertenziju na čelu s akademikom Bojanom Jelakovićem proglasila "lov na tihog ubojicu". Posebno se detaljno o mjerenju tlaka i terapiji hipertenzije govorilo na panelu "Pravilno mjerenje arterijskoga tlaka i povećanje adherencije".
– Dio pacijenata javi se s određenim smetnjama, malo njih javi se svom obiteljskom liječniku s izmjerenim visokim tlakom, iako i to biva sve češće. Međutim, uglavnom nema nekih većih smetnji i vrlo rijetko se pacijent pojavi sa simptomima visoke hipertenzije – opisala je praksu obiteljska liječnica dr. Valerija Bralić Lang na konferenciji “Lov na tihog ubojicu” koju su na Medicinskom fakultetu u Zagrebu organizirali Večernji list i Hrvatska liga za hipertenziju, a suorganizatori su, uz Medicinski fakultet, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo zdravstva.
Ne treba odmah mjeriti
Prema smjernicama, trebalo bi već u mladoj dobi provoditi tzv. oportunistički probir, odnosno pacijentu u dobi od 18 godina izmjeriti krvni tlak bez obzira na to zašto je on u tom trenutku došao k obiteljskom liječniku. Poslije toga mjerenje treba nastaviti određenom dinamikom probira, što je individualno i ovisi o pacijentovim navikama, o tome bavi li se sportom, ima li u obitelji članova s hipertenzijom itd., a od 35. odnosno 40. godine svaku godinu valja obavljati mjerenja kako nas hipertenzija ne bi iznenadila.
Tlak treba redovito mjeriti.
Liječnik može posumnjati na hipertenziju ako se pacijent žali na jutarnju zatiljnu glavobolju ili ako je izmjerena granična vrijednost šećera u krvi, no temeljna pretraga je mjerenje tlaka. A mjerenje može pokazati netočne vrijednosti, manjim dijelom zbog varijabilnosti bolesti, a više zbog neadekvatnog mjerenja.
– Moraju se koristiti ispravni, baždareni automatski uređaji. Na tržištu ih je oko 4000, ali samo deset posto ih je validirano. Bitna je i orukvica, ako je premala, pokazat će lažne vrijednosti. Ljudi često odmah počnu mjeriti, ali treba sjesti, smiriti se, leđa trebaju biti naslonjena, ruka poduprta i treba izmjeriti triput – opisuje dr. Tajana Željković Vrkić, internistica nefrologinja. Inače, popis tlakomjera validiranih od Europskog društva za hipertenziju može se naći na stranicama više stručnih društava.
Njih stoga preporučuju i ljekarnici, navodi Olgica Velkovski Škopić iz Ljekarni Zagrebačke županije, dok one s mjerenjem oko zapešća ne preporučuju jer mogu pokazati krive parametre. Također preporučuju one s orukvicama adekvatnim širini pacijentove ruke u nadlaktici.
Medicinske sestre često razgovaraju s pacijentima i potiču ih na pridržavanje propisane terapije, naglašavajući pritom štetne faktore nepridržavanja terapije, kaže Mirjana Mihalić iz Udruge medicinskih sestara i tehničara u hipertenziji. Ulogu igraju i ljekarnici, koji su katkad jedini zdravstveni radnici dostupni pacijentima na nekom otoku ili u malom mjestu.
– Pacijent s hipertenzijom nerijetko ima više komorbiditeta i treba uskladiti medikamente. Ljekarnik tako ima uvid koje lijekove pacijent uzima, koje dodatke prehrani, što naručuje online i o čemu možda dodatno razmišlja da bi uzeo. Izostaje, doduše, uvid u cijelu farmakoterapijsku povijest, to vidi liječnik, ali mi vidimo što je kupio i trebali bismo imati mogućnost informiranja pacijentova obiteljskog liječnika o tome – iznijela je Jasminka Vugec Mihok, potpredsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Dodala je i da se nada kako će se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti implementirati sustav koji bi omogućio komunikaciju između svih razina korisnika CEZIH-a (primarne, sekundarne i tercijarne).
Psihosomatska medicina
Adherencija ili pridržavanje terapije globalni je problem. U liječenju kroničnih nezaraznih bolesti oko 50% bolesnika i ne započne terapiju, ističe dr. Bralić Lang, bilo zato što nisu ozbiljno shvatili rizik ili im nije dobro objašnjen.
U tom kontekstu dr. Marijan Braš s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ističe važnost psihosomatske medicine.
– Želimo li biti dobar medicinski djelatnik, moramo znati da su komunikacijske vještine važne. Neadekvatna komunikacija je često razlog odbijanja lijekova. Kad učimo studente prve godine komunikacijskim vještinama, dajemo im upravo da objasne mjerenje tlaka kod granične vrijednosti – navela je prof. Braš apostrofirajući pritom vrlo ranjivu populaciju branitelja i njihovih obitelji.
Kad će lov na nuspojave covid pripravka? Kaj se čeka,možda još neki novokomponirani sindrom?!?