Hrvatsko proglašenje isključivog gospodarskog pojasa (IGP), što je danas na dnevnom redu Vlade, najveću prednost donosi u kombinaciji s istom talijanskom odlukom – time će se obje strane Jadrana zaštititi u istom režimu, a istodobno će ga zatvoriti za ribarske flote trećih zemalja, onih koje nisu članice EU. To će, posljedično, dovesti do boljeg gospodarenja ribljim fondom i više šansi za hrvatske ribare. Hrvatska namjera o proglašenju IGP-a postoji već dulje, no dosad su sve njezine bitne komponente – ona vezana za ribarstvo i za ekologiju – bile sadržane u ZERP-u.
Pojednostavljeno, IGP je u potpunosti sukladan epikontinentskom pojasu koji Hrvatska ima samim time što ima obalu te ZERP-u, i po površini i po korištenju. I do sad je ZERP bio europsko more, tako da je izlov dopušten svim članicama i to se ne mijenja. No sada će i Italija, koja dosad nije ni na koji način štitila dio mora uzduž njezine obale, “izbaciti” flote trećih zemalja, prije svega brojne albanske ribarice, te će se i riblji fond bolje obnavljati, neće biti toliko izlova, a more će biti sigurnije i za hrvatske ribare. Također, kako je zajednička ribarska politika u isključivoj nadležnosti EK, Komisija će odsad i u tom dijelu Jadrana, u dogovoru s članicama, propisivati kvote, upravljati ribljim fondom te, zatreba li, staviti ograničenje na izlov. Hrvatska ribarska flota nije velika za razliku od talijanske, pa će zajedničko upravljanje biti i na korist našim ribarima.
Video: Ribar ulovio - srnu
No IGP donosi i neka dodatna prava, kao što je mogućnost gradnje umjetnih otoka i korištenje energije morskih valova i struja. Sad kad je u Italiji sazrela ideja da proglase IGP, što preporučuje i EK, Hrvatska smatra da je u interesu proglasiti pojas i imati institut koji je u potpunosti nazvan kako ga navodi Konvencija UN o pravu mora. O IGP-u se razgovaralo s Talijanima u Zagrebu krajem prošlog mjeseca, a još prije Slovencima je poslana poruka o hrvatskim namjerama u duhu dobrosusjedskih odnosa i nove atmosfere između dvije države.
Od tada su između Slovenije i Hrvatske, ministara te predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Janeza Janše, odrađeni razgori i Sloveniji su dana pojašnjenja da se uvođenjem IGP-a ništa ne mijenja, što je Slovenija prihvatila. Prijašnje rezerve Slovenije oko ZERP-a polazile su od njihove pretpostavke da imaju neka prava, no čak je arbitražna odluka, koju Hrvatska ne priznaje, ali Slovenija priznaje, jasno rekla da Slovenija nema nikakvih prava južno od svoje granice teritorijalnog mora te je čak predvidjela mogućnost da se cijeli Jadran zatvori IGP-ovima, ali ni tada to neće utjecati na razgraničenje.
EK podržava IGP, a često se može čuti da je upravo Komisija navela da Hrvatska dosadašnjim neproglašavanjem IGP-a gubi 140 milijuna eura u izlovu ribe, što je pogrešno. Riječ je o studiji koju je Komisija napravila 2008. s mehaničkim prikazom ribljeg bogatstva u teritorijalnom moru i mogućim gospodarskim pojasevima i vrijednosti ribolova, ali uz napomenu da studiju pišu kao da države nisu članice EU i kao da se ne primjenjuje zajednička ribolovna politika. Kako Hrvatska cijelo vrijeme ima ZERP, i slobodno lovi u tom području, cijelo joj je vrijeme bio na raspolaganju potencijalni izlov u vrijednost 140 milijuna eura.
tresla se brda, rodio se mis..................hahaha........koji cirkus za djecu