Zbrinuto je 366 tona stabiliziranog i higijeniziranog mulja, i to na temelju ugovora s tvrtkom PPK, a koristit će se na poljoprivrednim površinama. Mulj je dobre kvalitete kao organsko gorivo – tvrdi direktor Vodovoda i kanalizacije Ivan Mrzljak za ostatak koji nastaje radom pročistača otpadnih voda Karlovca i Duge Rese. Izjavu potkrepljuje i analizom Agronomskog fakulteta u Zagrebu koja pokazuje da mulj ne sadrži teške metale i da se može koristiti u poljoprivredi. U to sumnjaju ekološki aktivisti na čije je pitanje direktor VIK-a spremno odgovorio.
O problemu još 2009.
– Gnojio bih svoju ‘baštu’ s karlovačkim muljem – poručio je Mrzljak. Za ovaj način gospodarenja otpadnim muljem u Vodovodu i kanalizaciji odlučili su se, tvrdi Krešimir Veble, nakon pomnog promišljanja. Stoga je tvrtka već 2009., dvije godine prije zbrinjavanja mulja, naručila studiju.
– Oko 45 posto mulja u Europi se koristi u poljoprivredi, 23 posto se termički zbrinjava... – tvrdi Veble.
Može i na Babinu Goru
Dodaje i da je odabrani način najpovoljniji. Mrzljak pojašnjava da se prvotno namjeravalo sušiti i spaljivati otpadni mulj.
– Postrojenje za to stajalo bi 1,7 milijuna, a tome treba dodati troškove plina i prijevoza... Rješavanje problema kompostom i odlaganje na odlagalištu je isto preskupo – kaže Mrzljak.
No, ostaje mogućnost odlaganja tog otpada na Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na Babinoj Gori kada bude u funkciji.
