Mito i korupcija pojmovi su koje prve povezuju uz hrvatsku politiku, u kojoj kao glavne aktere vide nepoštene političare, muči ih i birokracija kao i sam spomen nepotizma, a kao veliku boljku društva vide i kriminal, odnosno neučinkovito pravosuđe. S četvero mladih, maturanata I. gimnazije u Zagrebu, razgovarali smo o njihovu viđenju hrvatske politike, pa iako se svi slažu da situacija trenutačno nije blistava, ipak vjeruju u bolje sutra kao i u to da su upravo mladi ključni za promjene.
Ili HDZ ili SDP – trećeg nema!
– Ne bih, kao većina, rekla da je politička situacija u Hrvatskoj jako loša jer ne želim biti pesimistična. Umjesto toga, mislim da nas čekaju samo bolje stvari – kaže Paola Kopren, no dodaje kako se, da bi se napredak postigao, mora riješiti cijeli niz problema koji nagrizaju društvo.
– Izmijenila bih većinu naše Vlade i Sabora te bih dala priliku novim ljudima koji bi gledali prema budućnosti, umjesto da se vraćaju u prošlost. Treba se početi konkretno baviti problemima jer jedino što čujemo su obećanja, a ništa se ne rješava – ističe Iris Dinković. Ni njezini kolege nisu zadovoljni političarima u Hrvatskoj te smatraju da bi im na prvome mjestu trebao biti rad za opće dobro, a ne osobni interesi.
– Najveća boljka je to što se stalno izmjenjuju dvije stranke, HDZ i SDP. Mislim da bismo trebali proširiti vidike i dati priliku mladim ljudima jer se ovako nikada nećemo pomaknuti s mjesta – kaže Paola Kopren, a njezina kolegica Petra Stunja ističe da ona u drugom krugu predsjedničkih izbora nije željela birati između manjeg od dva zla pa je poništila listić.
Mladi, naime, izražavaju nezadovoljstvo radom Kolinde Grabar-Kitarović, ali i novoizabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem te priželjkuju nove opcije.
– Mene čudi što je ona uopće dobila prvi mandat, zbog svih gafova koje je napravila. Na društvenim mrežama se i dalje vrti video u kojem obećava da će Hrvatska biti među najrazvijenijim državama, to su baš gluposti – kaže Maro Miljanić. Što se tiče novoizabranog predsjednika Milanovića, učenicima se sviđa što je obrazovan i što ima iskustva, no u isto mu vrijeme zamjeraju prethodno vođenje države.
– Iako sam pretpostavila da će Milanović biti novi predsjednik, on me ne oduševljava jer smatram da se već imao prilike dokazati kao premijer. Također, ne sviđa mi se što je odlučio smanjiti inauguraciju jer je to događaj od velike državne važnosti – kaže Petra Stunja, a njezin kolega Maro Miljanić smatra da je za promjene nužno da više ljudi izađe na izbore. Tek kada bi to učinilo 80 do 90 posto birača, kaže, moglo bi doći do promjene. Također, svi četvero smatraju da je ključno potaknuti mlade da glasaju te drže da bi jedan od poticaja trebalo biti uvođenje elektroničkog glasovanja. Također, smatraju da bi mladi trebali biti više u fokusu javne agende te da bi političari trebali koristiti društvene mreže u komunikaciji s njima.
– Iako mi je teško to reći, nemam previše nade da će se u Hrvatskoj pojaviti neka uspješna treća opcija. Glavni je problem u tome što je stanovništvo sve starije, a starije osobe jako teško mijenjaju mišljenje i mislim da će većina njih zauvijek glasati za HDZ ili SDP – kaže Paola Kopren, a Petra Stunja napominje kako je dodatni problem to što je mlađe stanovništvo manje zainteresirano za politička zbivanja jer je, kaže, izgubilo nadu.
– Ljudi gube želju za participacijom jer nemaju osjećaj da mogu nešto promijeniti – smatra Iris Dinković te dodaje kako je veliki problem u Hrvatskoj nepotizam, odnosno to što mladi ljudi teško bez veza dolaze na neke bitnije položaje što ih obeshrabruje. Povjerenje tih učenika izgubilo je i pravosuđe.
– Uopće nemam povjerenja u hrvatski pravosudni sustav jer on ne kažnjava najveće kriminalce, nego progoni samo sitne prijestupnike – kaže Maro Miljanić dok Iris Dinković pak navodi da postupci u pravosudnom sustavu traju predugo i ne odnose se jednako na sve ljude. Zbog svih tih boljki, mladi nemaju više volje ostati u Hrvatskoj te bježe u inozemstvo.
– Imam prijatelje koji su već otišli studirati u Dansku, Englesku, Kanadu… i svi kažu da im je tamo deset puta bolje i da se ne planiraju vratiti – napominje Petra Stunja te ističe da razlozi za odlazak nisu samo ekonomski, nego se odlazi zbog političke situacije općenito te zbog ideoloških prepucavanja.
Umjesto obrazovanja – Tito
– Umjesto da se govori o obrazovanju i iseljavanju mladih, priča se o Titu i Tuđmanu. Oni govore jedno, rade drugo, a misle treće – govori Petra, a Maro dodaje da on povijest voli kao predmet u školi, ali ne kao političku temu.
– Kad god se političarima postavi neko škakljivo pitanje, pogotovo HDZ-u, uvijek se dotaknu toga da su oni hrvatska stranka, da ih hrvatski narod treba podržati, i previše se osvrću na prošlost. Doista nije bitno tko je bio na kojoj strani u Drugom svjetskom ratu – kaže Maro Miljanić.
Odlaze zbog ekonomskih razloga, a ideološka "prepucavanja" postoje u svakoj demokratskoj zemlji.