Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 114
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
10.04.2018. u 18:49

Kakve veze panične reakcije na spomen vjere imaju s političkom korektnošću i liberalnim pristupom "živi i pusti druge da žive"

I Obiteljski zakon (OZ) koji se tiče baš svakog građanina bit će očito pisan kako bi se zatomili iracionalni strahovi HDZ-ovih koalicijskih partnera. Prema premijerovu planu, tek kad se partneri na vlasti usuglase, nacrt novog OZ-a bit će ponuđen javnosti za raspravu.

Premda, nakon što vladajući zabetoniraju stajališta, iluzorno je očekivati narušavanje postignute koalicijske stabilnosti zbog javnosti što govori o smislu daljnje rasprave, a osobito nakon što se premijer zahvalio stručnjacima istaknuvši kako je sada politika ta koja odlučuje. A politika, vidjelo smo, može sve.

Odustati od uvođenja poreza na nekretnine jer prijedlog tobože nije dovoljno jasno prezentiran s obzirom i na tenzije koje se grade i na neistinitima, ili donositi odluke bez pravnog značaja. Ako je moguće s Istanbulskom konvencijom, kao s propisom iznad zakona, zašto ne i s OZ-om.
Iako HNS kao da ne zna kako je vjeronauk nastavni sadržaj koji pohađa velika većina djece, te da naš Ustav daje pravo vjerskim zajednicama osnivanje škola, učilišta...

Dok Andrej Plenković ima identifikacijski problem jer se prema svjetonazorskim strahovima HNS-a ophodi brižnije nego prema strahovima svoje izborne baze pa i članstva, jer mu ne pada na pamet rješavati ih oštrim rezovima tipa “prihvati ili odstupi”. Kao što i protivnici ratifikacije imaju jasan stav o Istanbulskoj konvenciji, tako i HNS, kao i većina oporbe, ima o OZ-u: “Mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama”.

Zašto dio politike, medija i javnosti u maniri moralnih paničara tako reagira na svaki spomen vjere. Gdje je tu famozna politička korektnost i kakve to ima veze s liberalnim pristupom “živi i pusti druge da žive”. Ustav nam jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Što nas smeta ako neki roditelji žele obrazovati svoju djecu u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima, odnosno ako žele da im dijete bude dobar ateist, musliman, židov, pravoslavac ili katolik...?

Brojni međunarodni izvori koji su dio našeg pravnog sustava pa i Konvencija o pravima djeteta propisuje da “sloboda izražavanja vjere ili uvjerenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su zakonom određena i koja su prijeko potrebna radi zaštite javne sigurnosti, zdravlja ili morala ili temeljnih prava i sloboda drugih”. Sporno pravo roditelja nije neko novo pravo već postoji od 1997. kad smo ratificirali Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, s Prvim protokolom iz 1952. u čijem članku 2. piše: “U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.


Niz argumenata govori kako nismo, kako je to svojedobno u svom komentaru napisao glavni urednik Glasa koncila Ivan Miklenić, “sekularna” država kakvom je u svojim radikalnim shvaćanjima tumače sekularni fundamentalisti. Ustavnopravno jest sekularna u smislu odvojenosti crkve i države, ali ne i apsolutno “sekularna” kao za komunizma kad su crkva i vjera na taj fundamentalistički, tada i radikalni način, proganjani iz javnoga života.

Neki nikako da se pomire s tim kako izborene slobode i svekolike demokratske vrijednosti vrijede i za vjeru. Tako je većina medija namjerno ili zbog nerazumijevanja pogrešno citirala Miklenića i njegovu tezu prema kojoj Hrvatska nije ‘sekularna’ država, već su ispustili navodnike a time i smisao da Hrvatska nije “sekularna” na način kako sekularnost tumače neki, kojima onda smeta religijski program na javnoj televiziji, vjeronauk u školama, ili obrazovanje u skladu s vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja.

Naš Ustav propisuje da su vjerske zajednice “odvojene od države” ali i da “u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države”. Kako se u to uklapa priopćenje HNS-a, stav SDP-a, GLAS-a...?
Isti oni koji ne mogu shvatiti otkud strah da bi se Istanbulska konvencija koja služi zaštiti žena od nasilja mogla tumačiti kako bi poslužila uvođenju rodne ideologije, jednu rečenicu iz OZ-a protumačili su kao vjerski atak na obrazovni sustav.

A s obzirom na značaj koji im se daje, tu za razliku od političkog pristupa kod Istanbulske konvencije neće od pomoći biti Plenkovićev institut interpretativne izjave već će se sporne odredbe morati izbaciti.

Bez obzira na to što o tome kaže struka, što misli javnost, i bez obzira na to što to neće baš kao i kod Istanbulske konvencije imati nikakvog pravnog učinka. Samo zato što naše formalno inkluzivne i liberalne politike to pravo interpretiraju kao napad na sekularnost i srednji vijek!? A zapravo to samo govori da svoj protueuropski i isključivi pristup temelje na svom neznanju.

Komentara 17

Avatar Django
Django
22:30 10.04.2018.

Pitamo se često zašto se sa toliko strasti napada vjera i vjernici. Mislim da je najbolji odgovor na to pitanje dao veliki ruski pisac F.M.Dostojevski. On je u svom romanu “Braća Karamazovi” napisao - ako nema Boga, sve je dopušteno.

HT
Hvala ti Bože jer nisamHDZovac
19:31 10.04.2018.

Drugovi tumače sekularnost kako su naučili u kumrovečkoj školi "mišljenja". To su zatvoreni umovi i ne umiju bolje. Kad su već puni dušobrižničkih savjeta o četiri zida mogli bi dati vlastiti primjer i ne smetati. Jedni to zovu lustracija.

NE
neboiznadzagreba
19:43 10.04.2018.

Nečija vjera ne može biti odvojena od njegovog života, on tu vjeru živi ,( ili pokušava živjeti) u svim segmentima svoga djelovanja - obiteljskom, odgojnom, znanstvenom,političkom, on ju svjedoči djelom, ne niječući drugog, ni njegova uvjerenja. Kršćanstvo je jedan odod temelja Europe, dio njezina identiteta i jedan od izvora zapadne kultura , protjerivati vjeru i ograničavati joj prostor djelovanja znači osiromašiti i društvo i pojedinca. U ime čega? Slobode od Božjeg Zakona, prisile po ljudskim zakonima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije