Povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Europske komisije Stefan Füle sudjelovao je na izvanrednoj sjednici Vlade gdje je izrekao stav EK o pripremama Hrvatske za ulazak u EU. Izvješće pokazuje koliko je Hrvatska napredovala u reformama i koliko je spremna za članstvo u EU, gdje će biti primljena 1. srpnja ove godine.
Milanović: Ovo je tek "kraj početka"
Na početku sjednice Zoran Milanović kazao je da je ovo tek "kraj početka" u procesu ulaska u EU. – Pred nama je u sljedeće dvije i pol godine zadatak da ispunimo sve kriterije da postanemo dio Schengena – kazao je Milanović i dodao da to nije jednostavno te će zahtijevati mnogo napora.
– Bio sam tijekom vikenda u Laponiji. Ono što je dominiralo jesu riječi "red" i "pravila", a države koje se tako ponašaju danas su s "one bolje strane". Naš je cilj da budemo u redu s najuređenijim državama – kazao je Milanović.
– Ovo je prekretnica u hrvatskoj uspješnici – kazao je na početku Füle i dodao da mu je čast što je surađivao s Hrvatima u nastojanjima da Hrvatsku dovede u EU.
– Bilo je zadovoljstvo surađivati s Hrvatskom. RH je ispunila sve uvjete i zadaće na vrijeme.
– Hrvatsku smo pratili po posebnom režimu – rekao je Füle te dodao da su Hrvatskoj dali posebnih 10 zadaća. – Drago mi je što su one sve dovršene, ispunjene ili će biti ispunjene – rekao je povjerenik. U tržišnom natjecanju ispunjeni su svi uvjeti, potvrdio je povjerenik i istaknuo da se moralo naći održivo rješenje za brodogradilišta. Prvih šest mjeseci na raspolaganju vam je 650 milijuna eura, iskoristite ih – poručio je Füle.
– Hoćemo – rekao nam je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, kada smo ga pitali imamo li projekte koji su spremni za (su)financiranje iz europskih fondova.
Füle: Mnogo posla je "pred nama"
– Osim toga, tu je bilo i poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, gdje su uvjeti također ispunjeni – kazao je Füle. – Htjeli smo da povjerenstvo za sukob interesa bude ranije uspostavljeno – rekao je povjerenik.
– Trebat će uložiti još truda kako bi se nekažnjivost rješavala na nepristran način i kako bi se riješili svi zaostaci nakon rata – kazao je Füle.
– Treba provoditi odlične mjere protiv trgovine ljudima. Zaključci su da Hrvatska ispunjava uvjete za pristupanje po svim poglavljima – kazao je Füle.
Povjerenik je rekao da su novi strateški ciljevi Hrvatske ulazak u schengenski prostor i eurozonu te jačanje konkurentnosti gospodarstva. – Hrvatska je odličan primjer drugim državama kandidatkinjama za proširenje – kazao je Füle. Dodao je da je mnogo posla "pred nama".
– Svi govore o zamoru od proširenja, no on se nije manifestirao. Malo smo se zamorili od reformi – priznao je Füle te dodao da je važno da zajedništvo EU ne bude iza političkih interesa nekih političara.
– Pristupanje slijedi 1. srpnja. Sve je pri kraju i uskoro će završiti. Zajednički smo sjajno odradili stvari – rekao je Füle te čestitao na "odlično odrađenom poslu, vjerodostojnosti i stalnim naporima kako bi 1. srpnja Hrvatska postala punopravnom članicom EU".
– To ne znači samo proširenje EU nego i jačanje Europske unije – zaključio je Füle.
Milanović je kazao da ćemo još uvijek biti pod nadzorom nakon što uđemo u EU, ali nećemo imati poseban nadzor.
Vesna Pusić kazala je Füleu da nije mislila da će ikada čuti neke riječi koje je danas rekao. – Nema pravednog i nepravednog puta u EU – rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Pusić: Sve obaveze smo ispunili
– Sve obaveze smo ili ispunili ili će biti ispunjene do 1. srpnja - kazala je Pusić.
– Za nas je važno stabiliziranje naše regije – rekla je Pusić i dodala da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da države kandidatkinje "prođu kroz razdoblje reformi i kvalificiraju se za članstvo".
– Sljedeći cilj je Schengen. Mislim da smo savladali tehnologiju i da će to biti zadaća koju ćemo prihvatiti s velikim entuzijazmom – kazala je Pusić. Rekla je da su posebno ponosni na način na koji su riješili problem sa Slovenijom.
– Naši su odnosi bitno bolji nego prije – kazala je Pusić i dodala da će 2. travnja prisustvovati ratifikaciji pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.
– Dragi Stefane, zahvaljujem na vašoj pomoći. Zahvaljujem vašem timu – kazala je na kraju Pusić na engleskom jeziku. – Svjesni smo koliko smo u ovome sudjelovali kao partneri i tako ste se ponašali prema nama. Vi i vaš tim napravili ste mnogo. Niste nas se riješili zauvijek jer još ćemo raditi – poručila je Pusić Füleu.
Milanović: Čeka nas veliki novac
Füle je istaknuo da je Hrvatska bila prva koja je prošla kroz kompliciraniji proces pregovora i ratifikacije. – Komisija ne vidi potrebu da se produži sustav monitoringa nakon što se završi proces ratifikacije – kazao je Füle. – Čestitam vama i ostalim članovima Vlade – zaključio je povjerenik i predao izvješće premijeru Milanoviću koji je zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu pristupanja.
– Ovo je posao koji se nastavlja. Europa je komplicirana i ona je zajednica nacija – kazao je Milanović.
– Čeka nas veliki novac. Europa je alergična na rasipanje novca na bezvezne projekte – upozorio je Milanović te dodao da ćemo tražiti novac da spojimo jug Hrvatske.
– Nema otvaranja gradilišta prije nego što se osigura novac. Taj film nećemo gledati – rekao je Milanović i zatvorio sjednicu Vlade.
Füle: Hrvatska je dobila čist zdravstveni karton, ali ne može spavati na lovorikama
Nakon sjednice Vlade, Milanović i Füle održali su zajedničku konferenciju za novinare. Na njoj je Milanović ponovno zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu ulaska u EU. – Male nacije moraju biti otvorene nacije jer, ako se zatvore, ne vide ništa i ne mogu se nositi s konkurencijom. Hrabro u Europu – kazao je Milanović.
Füle je kazao da je izvješće pozitivno te ponovio da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve po svim poglavljima za pristupanje u EU. – Vjerujemo da će Hrvatska biti spremna za pristupanje 1. srpnja. To je rezultat dugog i temeljito provedenog procesa – rekao je Füle i dodao da je Hrvatska "dobila čist zdravstveni karton, ali ne može spavati na lovorikama".
– Hrvatska je sada drukčija država nego na početku procesa pregovora i ulazi bolje pripremljena nego neke druge države koje su prije pristupile – rekao je Füle i dodao da je Hrvatska "uspješna priča proširenja".
– Hrvatska je dobar primjer za druge države u regiji – kazao je povjerenik EK za proširenje. – Hvala i čestitam Hrvatskoj – kazao je Füle.
Milanović je na pitanje novinara je li zadovoljan što je u izvješću pohvaljeno zalaganje Vlade za uvođenje ćirilice u Vukovaru kazao da mu je drago što je Europska komisija time prepoznala da smo pravna država.
Milanović: Mogućnost ciparskog scenarija u Hrvatskoj ne postoji
– Drago mi je da s druge strane imamo predstavnike srpske zajednice, da su razumni i suzdržani u traženju nekih prava jer razumiju situaciju. Zakon je dobar i provodit će se – rekao je Milanović. Kazao je i da smatra kako nakon ovog izvještaja neće biti problema s ratifikacijom pristupnog sporazuma u njemačkom parlamentu.
– Mogućnost ciparskog scenarija u Hrvatskoj ne postoji – kazao je Milanović i dodao da je Cipar bio država "koja je živjela od provizije" te da ga zadovoljava brza reakcija EU u rješavanju toga problema.
Povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Europske komisije Stefan Füle ujutro se sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem na Pantovčaku da bi mu predstavio posljednje izvješće o monitoringu nad Hrvatskom.
>>Füle: Morate nastaviti s reformama, posebno u gospodarstvu
21. 2. 2003. - Premijer Ivica Račan u At
21. 2. 2003. - Premijer Ivica Račan u Ateni predao zahtjev za članstvo. U travnju 2004. Europska komisija donosi pozitivno mišljenje o zahtjevu
16.3.2005. - Odgoda početka pregovora. Vijeće EU traži suradnju s Haagom, ali i usvaja pregovarački okvir s mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja
3.10.2005. - Pregovori otvoreni u noći na 4. listopada u Luksemburgu. Prije toga tužiteljica Carla del Ponte potvrdila punu suradnju Hrvatske
10. 2008. - Slovenija blokira Hrvatsku jer smatra da prejudicira državnu granicu na kopnu i moru. Tomu je prethodilo stupanje na snagu te povlačenje ZERP-a
2. 2009. - Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom blokira otvaranje 23. poglavlja – Pravosuđe i temeljna prava, zbog nestalih topničkih dnevnika iz Oluje odnosno zbog loše suradnje s Haaškim sudom
4. 11. 2009. - Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju arbitražni sporazum. Slovenija deblokira pregovore. U lipnju 2010. Hrvatska otvara sva poglavlja. Gotovo godinu dana kasnije – opet problem s 23. poglavljem
24. 6. 2011. - Europsko vijeće donosi političku odluku o završetku pregovora te ciljani datum ulaska u članstvo, 1. srpnja 2013. Hrvatska zatvara zadnja četiri pregovaračka poglavlja – u koje ulazi odredba o monitoringu. U prosincu Europski parlament odobrava ugovor o pristupanju
9. 12. 2011. - U Bruxellesu predsjednik Ivo Josipović i tadašnja premijerka Jadranka Kosor potpisuju ugovor o pristupanju. Počinju ratifikacije, ali i izvješća o monitoringu. Slovenija uvjetuje ratifikaciju Ljubljanskom bankom. Pretposljednje izvješće daje Hrvatskoj 10 zadaća. Sve su ispunjene
EUROPSKI FONDOVI Spremno sedam velikih
EUROPSKI FONDOVI
Spremno sedam velikih projekata za povlačenje novca
Vodoopskrba a Za sufinanciranje (i do 85 posto) novcem iz fondova EU spremni su vodoprivredni projekti u Osijeku (ukupna vrijednost 543 milijuna kuna), Poreču (504 milijuna kuna), Čakovcu (277 milijuna kuna) i Vukovaru (362 milijuna kuna).
Željeznička infrastruktura a Do kraja godine trebala bi početi gradnja drugog kolosijeka pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Vrijednost investicije je 1,485 milijardi kuna, a gradnja će se velikim dijelom financirati novcem iz strukturnih fondova Europske unije. Gradnja nove pruge na dionici Sveti Ivan/Žabno – Gradec trebala bi početi 2014. Vrijednost radova je 240 milijuna kuna, a većina novca osigurat će se iz europskih fondova.Sveučilište u Rijeci a Projekt je vrijedan 145 milijuna kuna. Sufinancirat će se iz fondova Europske unije.(Marko Špoljar/VLM)
Prednosti, budemo li ih znali iskoristit
Prednosti, budemo li ih znali iskoristiti
CARINE - Ukidaju se carinske pristojbe, nema više ograničenja ni za prijenos preko granice ni za kupnju internetom
NIŽE CIJENE - Iskustvo država poput Mađarske kaže da cijene zbog konkurencije padaju. Napomena: ne govorimo ulasku o eurozonu, već EU
MOBILNOST - U bilo kojoj državi moći ćemo studirati pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje. To znači i niže školarine, stipendije...
TELEFONSKI RAČUNI - Korisnici mobilnih usluga neće biti prepušteni milosti i nemilosti telefonskih kompanija: cijene roaminga strogo su kontrolirane
MOGUĆNOSTI - EU ne donosi blagostanje, već otvara mogućnosti (tržište, projekti), no građani i država ih trebaju znati iskoristiti
Negativne strane, treba se pripremiti
NEUM - Država će biti podijeljena – što i nije pogreška EU, već nerješavanja pitanja: do juga Hrvatske putovat će se dulje i uz stroge kontrole
SELJACI - Neki će propasti, no na ostalima je da se pripreme, udruže ako već nisu te počnu uzgajati ono što tržište traži
KONKURENCIJA - Potrošači će imati izbor i niže cijene, a proizvođači će se morati potruditi da budu konkurentni i na tržištu na kojem nisu poznati
VIZE - Obavezne vize za neke države poput Rusije mogle bi se odraziti na turističke dolaske tih bogatih i rastrošnih gostiju
OTKAZI - Neka će radna mjesta nestajati. Primjerice, špeditera. Zbog izlaska iz Cefte neki se pogoni iz Hrvatske sele na istok
Pratite nas