Za četiri godine država nije uspjela ovrhom oduzeti 39 milijuna kuna Vladimiru Zagorcu, osuđenom u aferi Dragulji, kako je bilo naloženo pravomoćnom i ovršnom presudom od 10. studenog 2009. Zagorec je izašao iz zatvora na uvjetnu slobodu, a država, odnosno Državno odvjetništvo koje ju zastupa, muku muči s ovrhom njegovih nekretnina. Možda će se ovršni sporovi ubrzati nakon novih izmjena Zakona o ovršnom postupku, ali i dosad se zakon često mijenjao, a problemi su ostali...
Svatko svakoga tuži
Zagorčev slučaj pokazuje da se ovrha može dugo razvlačiti ako imate dobre odvjetnike koji će vješto prigovarati na rješenja o ovrsi, ulagati prijedloge za obustavu ovrhe, tražiti da se proglasi nedopuštenom.... U tijeku je pravna bitka za koju se dosad u javnosti nije znalo oko Zagorčeva izvanknjižnog vlasništva – stana u Hatzovoj od 311 kvadrata, u kojoj je svatko tužio svakoga. Na tom stanu ovrha je bila predložena 2010., no nakon što je krajem travnja 2010. Državno odvjetništvo bilo povuklo prijedlog za ovrhu, Zagorec je stan 14. svibnja 2010. darovao maloljetnoj djeci. Naveo je tada da darovni ugovor sklapa zbog novonastalih posebnih okolnosti, zato što se nalazi na odsluženju kazne pa želi zaštititi prava sina i kćeri, koji, kad su u RH, borave u tom stanu. Ovrha na tom stanu određena je 15. lipnja 2010., kad je stan već bio darovan djeci. Zagorec je djecu ovlastio i da mogu uknjižiti pravo vlasništva, no u listopadu 2011. odbijen im je zahtjev za uknjižbu. Država je 2011. tužila Zagorca i njegovu djecu, koju na sudu zastupa majka Klerisa Zagorec, i tužbom traži pobijanje darovnog ugovora. Lani u svibnju sudska komisija bila je u stanu na 2. katu Hatzove koji je spojen sa stanom u potkrovlju te utvrdila da je iz dijela prostorija odnesen dio namještaja, zidni predmeti, lusteri... Inače, sudski je vještak stan procijenio na 7 milijuna kuna. U lipnju ove godine Klerisa i djeca tužili su Zagorca i državu tražeći da se ovrha na tom stanu proglasi nedopuštenom jer je određena kad stan nije bio u Zagorčevu vlasništvu, nego njegove djece. U lipnju je Klerisa u podnesku sudu navela da maloljetna djeca državi ne duguju ništa, da nisu obvezna podmiriti dug i da je Zagorec tu nekretninu darovao djeci radi zaštite njihovih prava.
Stalne izmjene zakona
– Ovrha je brza ako je stranka čiju se imovinu treba ovršiti neaktivna jer što je aktivnija u ovršnom postupku, ovrha dulje traje. Dobrim prigovaranjem na rješenja o ovrsi možete je dosta prolongirati. Morate smisliti dvije cake godišnje i onda ste mirni. Problem je i što se Ovršni zakon svako malo mijenja, a kako je najveći dužnik država, zakon je prilagođen da se pogoduje dužniku. Usto su sudovi preopterećeni, a na zagrebačkom sude mlađi suci, nema starijih iskusnih sudaca, propisi se stalno mijenjaju i sve to usporava ovrhu – objasnio je odvjetnik Ivo Farčić. Iako je Porezna uprava u rujnu 2010. procijenila pet Zagorčevih nekretnina na kojima je bila zabilježena ovrha na najmanje 14,3 milijuna kuna te se očekivala dražba, Zagorec je, koristeći se svim mogućim pravnim sredstvima i slabostima zakona, uspio ovrhu razvući do danas.
>> Vladimir Zagorec iz zatvora u Glini izišao na slobodu
