Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ponovno je u četvrtak zaprijetio Europi otvaranjem turskih granica i puštanjem migranata prema zemljama Europske unije u slučaju da ne dobije potporu međunarodne zajednice za svoju vojnu operaciju na sjeveru Sirije. Naime, međunarodna zajednica protivi se bilo kakvoj vojnoj operaciji koju bi Erdoğan, kako je najavio, proveo istočno od rijeke Eufrat na sjeveru Sirije u području koje kontrolira kurdska milicija YPG.
EU u problemima
Erdoğan tvrdi da SAD odgađa uspostavu “sigurne zone”, u koju bi se vratili brojni Sirijci koji trenutačno žive u Turskoj, dogovorene nakon prošlogodišnje odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju američkih vojnika iz Sirije. Snage Kurdske narodne zaštite YPG-a bile su glavni saveznik SAD-a u borbi s Islamskom državom, ali su u Turskoj označeni kao teroristička organizacija. Erdoğan, bez obzira na to što su se kurdske snage povukle 20 kilometara od turske granice, kako je bio i dogovor između njega i Donalda Trumpa, i dalje inzistira na vojnoj operaciji i stvaranju sigurne zone pod izlikom da se vrate sirijski izbjeglice koji se danas nalaze u Turskoj, njih oko 3,5 milijuna.
– Ako se to ne dogodi, morat ćemo otvoriti vrata. Ili ćete nam pomoći ili, ne učinite li to, žao mi je, postoji granica do koje možemo trpjeti – zaprijetio je Erdoğan te upozorio na stanje u Idlibu, sirijskoj pokrajini uz tursku granicu, gdje živi oko 3 milijuna ljudi, koja je, kako kaže Erdoğan “na meti bombardiranja režima u Damasku i odakle sve veći broj afganistanskih migranata ulazi u Tursku”.
– Nismo imali dostatnu potporu i morat ćemo to učiniti kako bismo to dobili – dodao je, kazavši da je Turska potrošila 40 milijarda dolara a od Europske unije je dobila tek tri milijarde eura za prihvat sirijskih izbjeglica.
Turska i EU su 2016. potpisali ugovor koji predviđa povratak u Tursku migranata koji su ilegalno ušli u Grčku, u zamjenu za financijsku pomoć od 6 milijarda eura europskog novca Ankari.
– EU je do danas isplatio 5,6 od odobrenih 6 milijarda eura – odgovorila je pak glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud obećavši “uskoro” i ostatak.
Europska unija zasigurno će biti u velikim problemima u slučaju da Erdoğan ostvari svoje prijetnje s obzirom na to da su mnogi Sirijci koji se danas nalaze u Turskoj pod velikim pritiskom turske vlasti koja ih iz velikih gradova vraća u kampove i uskraćuje im dozvole za rad. Samo u kolovozu iz Istanbula je u Gaziantep vraćeno 40 tisuća Sirijaca kojima je oduzeta i radna dozvola. S obzirom na to da se ne mogu vratiti u Siriju ni ostati raditi u Turskoj jedino im preostaje odlazak na Zapad. Isto tako, pred vojnom ofenzivom sirijske vojske na džihadiste u provinciji Idlib u srpnju i kolovozu u Tursku je izbjeglo 400 tisuća Sirijaca.
Fokus na Grčkoj
Istodobno, broj migranata u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima u Egejskom moru prvi put od jeseni 2018. godine premašio je 50 tisuća, pokazuju podaci koje su objavile nevladine udruge. U listopadu 2018. grčka vlada počela je prebacivati tisuće migranata na kopno zbog prenapučenosti u kampovima, nepodnošljivih uvjeta i čestih nereda. Situaciju za Europu dodatno je zakomplicirala i najava nove grčke konzervativne vlade na čelu s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom kako planira pojednostavniti postupak podnošenja zahtjeva za azil te brže deportirati natrag u Tursku one kojima je zahtjev odbijen tako da i tim migrantima preostaje jedino bijeg na Zapad. Nema sumnje da je Europa pred velikim izazovom.
Prijetnje Erdoğana ozbiljno su shvaćene u EU, ali i u Hrvatskoj koja je prva na udaru u obrani Schengena. U nedostatku mladih snaga sigurnosti Ministarstvo unutarnjih poslova na čelu s ministrom Davorom Božinovićem najavljuje privremeno zapošljavanje dvije tisuće umirovljenih policajaca koji bi trebali pomoći u čuvanju granica.
Pogledajte i video: Mjesto gdje je kombi s migrantima sletio u Kupu
Hrvatska je uz Madjarsku, koja na granici vec ima zicu i fizicke zapreke, prva uredjena drzava na udaru migranata, nakon sto ovi napuste Tursku. Od slabasnih, razjedinjenih i osiromasnih korupcijskih i narko-drzava na Balkanu nije za ocekivati da mogu zaustavitii taj val. Uskoro nam predstoji odlucni boj i mi moramo biti spremni. Ukoliko vlada nije u stanju policijom zastititi granice, treba pozvati, naoruzati i organizirati gradjane dragovoljce, prije nego sto se oni samoorganiziraju kao sto je vec slucaj u Sloveniji.