Zlata Đurđević osvrnula se na izbor predsjednika Vrhovnog suda i ustvrdila kako se javila na drugi poziv te postupila u skladu s pravilima.
- Nisam se bila dužna javiti na prvi. Pristala sam na prijedlog predsjednika koji je Ustavom ovlašten. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to nije bilo objašnjeno koja je to protuustavna radnja. Nijedan ozbiljni kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome moj pristanak nije nezakonit, okrivljujem se za radnje predsjednika države. Osobito kada se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga, rekla je za RTL Direkt.
Pojasnila je što slijedi te trebaju li se premijer i predsjednik dogovoriti. - Perpetuirajući javni poziv je nespojiv s procedurom i ovlašću predsjednika državnog suda. Ustavni je presudio, ali se ne može ostvariti izbor, cijela procedura traje tri mjeseca, poziv traje jedan mjesec, prema tome pokazuje se da odluka dovodi do reizbora novog predsjednika, kazala je.
U otvorenom pismu javnosti nedavno je demantirala sve optužbe te navela da ako Hrvatska zbog ovoga za mjesec dana ne dobije predsjednika Vrhovnog suda, ulazi u Ustavnu krizu.
- Mislim da ste stalno minorizira poglavar sudske vlasti. Druge dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda. Nije točno da je on samo predsjednik Vrhovnog suda, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo tri grane vlasti. Jedna od njih je sudbena. Na njenom čelu je osoba s demokratskim legitimitetom, bez obzira što to nije izvorni legitimitet, nego posredni, zastupnici i predsjednik svojim legitimitetom imaju pravo tumačiti volju hrvatskog naroda i oni biraju predsjednika Vrhovnog suda. To je štićena osoba. Ima ogromne ovlasti u odnosu na sudstvo. Ima mogućnost davanja uput svim predsjednicima suda i mogućnost nazora svih sudskih postupaka. Odgovoran je za stručnu edukaciju i objavu sudskih odluka, kazala je.
Marin Mrčela, koji će biti v.d. predsjednik Vrhovnog suda, je rekao da će se on možda autoimenovati za dalje. Đurđević navodi kako se nada da će u trećem pozivu predsjednik Vrhovnog suda ipak biti izabran.
- U trećem pozivu, nadam se, će se zaista izabrati predsjednik Vrhovnog suda i da će građani dobiti poglavar sudbene vlasti. Ako ste to ne dogodi, to je vrlo problematično jer će se maknuti zadnja poluga utjecaja građana na sudsku vlast. U demokraciji građani moraju utjecati na svaku granu vlasti. Sudstvo je neovisno od ostalih grana vlasti, ali ima odgovornost. Ako ne bude bila postavljena osoba koja je odgovorna za cijeli sustav, to se predviđa. Funkcija predsjednika Vrhovnog suda, radi se o osobi koja ima politički mandat. Ta osoba odgovara za stanje sudbene vlasti. Podnosi parlamentu izvješće. Trebao bi se reizabrat s obzirom na rad u proteklom razdoblju, kazala je.
Na pitanje je li ju u posljednja četiri mjeseca više razočarala politika ili pravosuđe, odgovorila je - sudstvo.
- Neistinite tvrdnje od mojih kolega sudaca to je bilo neprimjereno. Sudstvo se smatra etičnijim dijelom vlasti nego političari. Ali i politika se okrenula u ta četiri mjeseca oko moje stručnosti, kazala je te navela što misli zašto je izazvala toliko otpora.
- Treba raditi razliku između kritike riječi predsjednika države i moje stručnosti. U zadnjem dijelu postoji niz primjedbi koje su meni rečene i kritika koje nisu imale nikakve osnove niti u pravu niti u mojim radnjama niti u mom programu. Konstituirale su se stvari koje su bile neistinite. Ali rečeno je i dosta toga što je važno i što se zaboravilo, navela je te zaključila kako ni u kom slučaju nije požalila.
Zlata je dobila 37 glasova. Inače, higijeničar u razredu dobije 28 do 30, a ne bi dobila niti toliko da ovi svoj gle nisu "unovčili" za neku uslugu na Pravnom fakultetu. Zlata ne može proći sigurnosnu provjeru, pa čak i da je izaberu, samo što joj to nitko otvoreno neće reći i nikada neće pročitati svoju sigurnosnu provjeru. Zna Zlata jako dobro zašto je na 37 glasova i u čemu je caka.