Nisam imala nikakve niti privatne, niti službene, niti poslovne kontakte s gospodinom Milanovićem. Prvi put smo se susreli početkom ožujka kad me pozvao na razgovor vezano za kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske - kazala je prof. Zlata Đurđević večeras u razgovoru za RTL Danas.
Odgovarajući na pitanje što misli koji je motiv da Milanović inzistira baš njoj, Đurđević je otkrila da je predsjednik obavio razgovore s pet kandidata i odlučio se za nju.
- Smatram da sam ostvarila izuzetne uspjehe u svom poslovnom životu. Redovita sam profesorica kaznenog procesnog prava. Bavim se i pravosuđem općenito i kaznenim pravosuđem i ljudskim pravima. Imam i međunarodna priznanja ugled. Imam preko 100 objavljenih radova, preko 100 javnih izlaganja. Bila sam predsjednica hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, a osim toga sam specijalizirala na najboljim svjetskim sveučilištima kao što su Cambridge, Berkeley i Yale - kazala je.
Đurđević kaže i da su programi tek dostavljeni predsjedniku i stavljeni u javnost, te da misli da je "naša politika ipak sazrela u odnosu na 90-te i da će cijeniti stručnost, izvrsnost, etičnost, a ne podobnost ili neke iskonstruirane i manipulativne tvrdnje koje zapravo nemaju utemeljenja u pravu".
Upitana zašto se nije javila na prvi poziv, odgovorila je da je u to vrijeme bila na intervjuima za Europski sud za ljudska prava.
- Nekako se ne javljam na više takvih pozicija istovremeno. Osim toga ovo je jedna pozicija za koju sam smatrala da imam karakteristike, ne znam, možda neki naših raniji razgovori mene i predsjednika Milanovića mi nisu davali nadu da bi on mene predložio.
Na pitanje znači li to da je tek nakon njegovog predlaganja postala zainteresirana za tu funkciju, kazala je:
- Predsjednik je ustavni predlagatelj, mislim da to nije isto kao kada se javljate za Ustavnog sudca. Jer ovdje Ustav, kao i kod glavnog državnog odvjetnika, predviđa ne samo da vas bira neko političko tijelo, nego da vas i predlaže predsjednik, tj. Vlada. Postoji ovlašteni predlagatelj, logično je da vas on kontaktira da je zainteresiran. Javni poziv otežava tu situaciju i ne možete imati pozitivan ishod. Ako kažemo da Ustavom određen predlagatelj ima pravo izabrati svog kandidata, obavijestiti ga o tome i nagovarati ga da se prijavi na tu poziciju, u tom slučaju gdje imate javni poziv imate samo dvije opcije. Jedna je tajni dogovor ili da bude javno obznanjen. Kad je javno obznanjen, onda se događa ovo što se sad meni događa. To nije u redu prema drugim kandidatima, jer su oni naravno obeshrabreni ako imate kandidata za kojeg je unaprijed bačena kocka.
Na novinarsku opasku da je sada u istoj poziciji, jer je njoj rekao HDZ da ju ne želi, dodala je:
- Svima je rečeno ne. Ali recimo druga opcija koja se očito preferira u našoj javnosti i politici, je da ja budem tajna kandidatkinja. Da sam se tajno dogovorila s Milanovićem, pa javila na prvi poziv, to bi bilo javno prihvatljivo. Tajni dogovori s vlasti nisu nikako prihvatljivi, a kamoli kad bi se radilo o izboru sutkinje.
Istaknula je i da je najvažnije u našem pravosuđu da se pokuša vratiti povjerenje javnosti.
- S obzirom na trendove ne možemo nikako reći da sudstvo radi dobar posao. Ne može netko tko je na čelu vlasti, a istovremeno ima te negativne trendove, obavljati dobar posao - kazala je.
Neće proći sigurnosnu provjeru! Tu je početak i kraj priče!