Gazprom želi plin prodavati u Hrvatskoj, ali uz to smo zainteresirani za sve projekte vezane uz taj energent – sažetak je ponude koju je prekjučer hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću i potpredsjednici Vlade Vesni Pusić iznio šef te ruske kompanije Aleksej Miller.
Sisak i Urinj
Kako se neslužbeno doznaje, osim potpisivanja akcijskog plana za gradnju hrvatskog ogranka plinovoda Južni tok, za boravka ruske delegacije u Zagrebu raspravljalo se o još nekoliko konkretnih projekata. Osim za prodaju plina, Rusi su zainteresirani za ulaganje u plinske termoelektrane. Kako se neslužbeno doznaje, kraspravljalo se o dva projekta – ulasku Gazproma u vlasničku strukturu C-bloka termoelektrane Sisak te o mogućnosti prenamjene termoelektrane Urinj.
Blok C TE Sisak trenutačno se gradi, i to upravo koristeći rusku opremu koju je Hrvatska dobila na osnovi ugovora o povratu klirinškog duga. Ipak, kako je riječ o elektrani koja će kao energent koristiti plin, uz trenutačnu cijenu plina koji HEP nabavlja temeljem dugoročnog ugovora s Inom, proizvodna cijena struje u njoj bit će prilično visoka. Ipak, ta računica za Gazprom koji plin posjeduje, a zbog pada potrošnje u Europi prodaje sve manje količine, mogla bi biti drukčija. HEP bi se tako riješio opterećenja u poslovanju, a Gazprom dobio mogućnost da viškove plina pretvori u proizvod više dodane vrijednosti. Slično vrijedi i za TE Rijeka, koja zbog visokih cijena temeljnog energenta – loživa ulja – gotovo i ne radi. Ipak, zamjenom tehnologije ta bi elektrana također mogla biti konstruirana da koristi plin. Takvu prenamjenu financirao bi Gazprom te na osnovi tog ulaganja preuzeo udjel u vlasništvu.
No, ideja partnerstva s ruskom kompanijom nije motivirana tek privlačenjem investicija, već u Vladi računaju da bi na taj način uspjeli već za godinu i pol smanjiti i cijenu plina za građanstvo. Kako se neslužbeno može doznati, radom tih elektrana potrošnja plina u Hrvatskoj povećala bi se gotovo za milijardu prostornih metara godišnje, a uz te veće količine i cijena bi trebala biti smanjena. Prema nekim proračunima, da je HEP svoj plin nabavljao po cijeni koju je Gazprom sad ugovorio s Petrokemijom, kompanija bi lani uštedjela oko 600 milijuna kuna, iznos gotovo jednak onome koji je HEP utržio zadnjim povećanjem cijene struje. Važno je napomenuti i kako je dogovoren precizni hodogram daljnjeg razvoja potencijalnih zajedničkih projekata pa bi se sljedeći susret delegacija trebao održati već za nekoliko tjedana.
S obzirom na zajedničke interese, projekte i vrlo konkretne razgovore koji su se vodili, još čudnijom čini se odluka hrvatskog premijera Milanovića da odbije osobni susret s Gazpromovim čelnikom. Iz Vlade je ta odluka neslužbeno obrazložena činjenicom da se Rusi nisu najavili dovoljno rano. Ipak, kako doznaje Večernji list, Millerov zahtjev za susret s Milanovićem poslan je 29. prosinca, isti dan kad i predsjedniku Ivi Josipoviću. Kako iz premijerova ureda na taj poziv nisu odgovorili, navodno je u Zagreb dva dana prije Millera doputovao Gazpromov šef protokola i osobno pokušao uspostaviti kontakt s Milanovićevim uredom i dogovoriti sastanak. Nije uspio, a Gazpromova delegacija razočarana je napustila Zagreb. Ministar gospodarstva
Milanovićevo ignoriranje
Ivan Vrdoljak jučer je objasnio kako je on bio domaćin izaslanstvu Gazproma i ranije je dogovoreno kako će ih primiti predsjednik Josipović i ministrica Pusić pa susret s premijerom i .nije bio predviđen. Dodao je kako projekt neće doći u pitanje te da je već dogovoren ulazak u Sisak i Osijek. Bit će objavljen i natječaj za ispitivanje naftonosnih polja u Hrvatskoj, za što su Rusi zainteresirani.
Premijerovo ignoriranje sigurno neće biti razlog prekida rada na zajedničkim projektima, no sigurno im neće pridonijeti, kao ni ugledu Hrvatske kao zemlje s otvorenim odnosom prema investitorima.
Jer, ako je lani u ožujku premijer primio direktora švedske Ikee, zašto i čelniku Gazproma nije pružena ista mogućnost?
>>Rusi u čudu: Milanović odbio primiti direktora moćnog Gazproma
>>Plinacro i Gazprom: Odvojak Južnog toka ide kroz Hrvatsku
>>Gazprom nudi jeftiniji plin, ali želi ulagati u plinske elektrane u RH
rusima pada prodaja plina u evropi i sada su u panici. evropa rekla da treba smanjit ovisnost o uvozu ruskog plina pa se sada grade termo elektrane na ugljen po evropi. ugljen jeftiniji i ima ga po svuda. eto vamm odgovora zašto se plomin gradi na ugljen. jer tako kaže EBRD.