Da smo ipak malo obrazovaniji nego prema službenoj statistici iz
posljednjeg popisa stanovništva provedenog 2001. godine,
pokazuju najnovije procjene Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa o udjelu visokoobrazovanog stanovništva u
populaciji starijoj od 15 godina i u onoj od 25 do 64 godine.
I dok službeni podaci govore da je među građanima Hrvatske starijim od
15 godina samo 11,8 posto s visokom i višom stručnom
spremom, procjene su znatno optimističnije – sredinom
prošle godine taj se udio popeo na 14,3 posto. Udio
visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine iznosi 18,05 posto.
Ubrzanije od 2005.
U Ministarstvu naglašavaju da će, uz nastavak ulaganja u
sustav obrazovanja, Hrvatska u 2011. godini postići razinu od 20 posto
visokoobrazovanih u kategoriji građana od 25 do 64 godine. Udio
visokoobrazovanih raste u posljednjih osam godina, a nešto
brže od 2005. godine.
Prema mišljenju mjerodavnih, tome je pridonio porast broja
studenata na stručnim studijima, odnosno otvaranje
veleučilišta i u manjim sredinama iz kojih su proteklih
godina rijetki odlazili na studij. Dodatno ubrzanje povećanja udjela
visokoobrazovanih očekuje se od 2011. godine kad će prva generacija
bolonjaca navršiti 25 godina, a njihova
uspješnost na fakultetima, prema prvim podacima,
viša je od njihovih starijih kolega.
No, i generacije prije njih iz godine u godinu bivale su sve bolje
– tako je 2000. godine, prema podacima Ministarstva
obrazovanja, diplomiralo 13 i pol tisuća studenata, 2003. godine
diplomu su stekla 15.762, a prošle godine svoj studij
uspješno je završilo 20.969 studenata.
Imperativ znanja
Pred Hrvatskom je i potreba promjene strukture diplomiranih –
umjesto društveno-humanističkih fakulteta, trebaju joj
stručnjaci s područja tehnike, biotehnologije...
Prema projekcijama ministarstva obrazovanja
