Upisi u osnovnu školu 2022./2023. u većini su škola već završili. Dok neke roditelje čekaju slatke muke pri opremanju svog školarca školskim priborom i udžbenicima, neki su roditelji u „panici“ jer im je dijete dobilo odgodu za polazak u školu i pitaju se - što sada?
Polazak u školu predstavlja novi i veliki izazov i za dijete, ali i roditelje. Kako bi dijete uspješno svladalo ovaj novi životni izazov mora biti psihofizički zrelo i spremno za polazak u školu, stoga se na ovu odgodu ne treba gledati nužno negativno već i pozitivno. Djetetu koje nije spremno na polazak u školu potrebno je još rada i vježbe u određenim vještinama, ali i socijalno-emocionalne zrelosti kako bi mu početak tako važnog životnog razdoblja bio čim više uspješan i jednostavan. Kronološka dob kao jedini kriterij uspješnog starta malih đaka nije dovoljan i pouzdan pokazatelj njihove spremnosti za ovladavanje školskim zahtjevima.
Zašto nam je potrebna ova procjena i koja područja se procjenjuju?
Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo jedanput, i to za jednu školsku godinu, a dijete kojem je odgođen upis u prvi razred osnovne škole sljedeće godine bit će uvršteno u popis školskih obveznika radi ponovnog utvrđivanja njegova psihofizičkog stanja, a do polaska u školu obvezno je pohađati program predškole.
U Hrvatskoj je prepoznata važnost pripreme djece za školu i poticanje predvještina čitanja i pisanja s ciljem da sva djeca imaju isti ili približno isti početak prilikom ulaska u sustav formalnog obrazovanja. Cilj programa predškole trebao bi biti isti start za svu djecu, ali budući da i naše osobne razlike kao i okolinski čimbenici utječu na razvoj naših sposobnosti, program predškole može osigurati samo približno isti start za svu djecu.
Veliki broj istraživanja potvrđuje ključnu ulogu razvoja jezičnih znanja djece predškolskog uzrasta i upravo jezična znanja ističe kao najbolje prediktore uspjeha u svim ostalim područjima (matematici, čitanju, socijalnim vještinama). Jezik je „alat“ koji pomaže djeci usvojiti sve ostale vještine pa tako su nam npr. za razumijevanja zadataka iz matematike potrebne dobro razvijene vještine jezičnog razumijevanja, za uspješno uspostavljanje kontakata s vršnjacima i razvoj socijalnih vještina potreban nam je uspješan razgovor/dijalog s drugim osobama. Možemo reći da su jezična znanja i vještine alat za učenje i njihov razvoj ključ je školskog uspjeha. Kod urednog razvoja jezika, čitanja i pisanja prisutno je njihovo međusobno nadopunjavanje i postoji kvalitetna osnova za učenje i usvajanje školskih znanja. U slučaju slabijeg razvoja jezičnih znanja ne postoji niti dobro razvijena osnova za početno usvajanje čitanja i pisanja i tada se teškoće množe pa je i usvajanje drugih znanja (posebno školskih znanja) otežano.
Potrebne vještine i znanja za polazak u školu
Dijete najčešće ne dobiva odgodu za upis u osnovnu školu ako mu je jedna od dolje navedenih vještina manjkava, već ako se procijeni da na više polja dijete nije postiglo zadovoljavajuće rezultate testiranja. Važno je da roditelji znaju razlog odgode kako bi mogli poticati razvoj onih vještina koje imaju sporiji razvojni put te kako bi mogli potražiti stručnu pomoć, ako je ona potrebna.
VJEŠTINE RANE PISMENOSTI - pokazuju svjesnost djeteta o pisanom jeziku i jasan su prediktor uspješnosti ovladavanja procesom čitanja i pisanja. Čitanje i pisanje zahtjevne su aktivnosti. Za uspješno ovladavanje vještinama čitanja i pisanja, osim spoznajnih sposobnosti, dijete mora razvijati i grafomotoričke sposobnosti. One su jedan od mnogih, važnih kriterija na osnovi kojih se utvrđuje sposobnost pojedinog djeteta za uspješno sudjelovanje u nastavi i usvajanje školskih vještina. U predškolskom razdoblju dijete bi trebalo naučiti pravilno držati olovku, razviti pokrete nužne za pisanje, biti u sposobnosti održavati kontinuitet linije tijekom pisanja, pritisak olovke na papir trebao bi biti adekvatan, orijentacija na papiru razvijena. Dijete bi moralo moći poštivati pravila smjera pisanja (s lijeva na desno, odozgo prema dolje). Osim navedenih vještina, dijete prije polaska u školu dolazi do spoznaje da se riječi sastoje od zasebnih glasova, te između 5. i 6. godine dolazi do zamjećivanja i razvoja glasovne strukture riječi. Tada bi dijete trebalo biti u mogućnosti samostalno znati prepoznati i tvoriti rimu, rastaviti riječi na slogove, prepoznati i imenovati prvi i zadnji glas u riječi, rastaviti riječi na glasove i sastaviti riječ od pojedinih glasova te poznavati većinu grafema, a neke i samostalno napisati.
GOVOR I JEZIK – Prije polaska u školu, dijete bi trebalo usvojiti pravilan izgovor svih glasova. Jezični razvoj trebao bi biti u skladu s djetetovom dobi, a to znači da bi se dijete trebalo izražavati pravilno, strukturiranim jednostavnim i složenim rečenicama. Ekspresivni i receptivni rječnik trebali bi sadržavati mnogo pojmova, a značajniji su oni vezani uz prostorne i vremenske odnose. To obuhvaća poznavanje i razumijevanje pojmova na, ispod, ispred, iza, gore, dolje, u, lijevo, desno, prije, poslije, dan, noć… poznavanje dana u tjednu i godišnjih doba. Mora znati uspješno verbalno opisati značenje poznatih pojmova (oko – dio tijela s kojim gledam), svrstati objekte u nad/podskupine (pas, mačka, ptica- životinje) i prepoznati i imenovati većinu boja. Trebalo bi pravilno prepričavati poznate događaje i sadržaje uz pravilan vremenski slijed i uzročno–posljedično povezivanje. Bitno da dijete zna da je jezik i način izražavanja potrebno prilagoditi osobama i situacijama u kojima se nalazimo (npr. korištenje Vi u obraćanju učiteljici).
PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE – istraživanja pokazuju da usvajanje matematičkih vještina počinje vrlo rano. Djeca počinju učiti brojeve već u trećoj godini. U predškolskoj dobi djeca svladavaju mehaničko brojenje do deset/dvadeset, razlikuju glavne i redne brojeve, znaju pisane simbole za većinu jednoznamenkastih brojeva. Spremnost djece za školu, osim u tim vještinama, ispituje se zadacima razvrstavanja (sposobnost sortiranja objekata prema nekom svojstvu kao što je npr. boja, veličina i sl.), nizanja (nizanje predmeta i održavanja slijeda), ujednačavanja (napraviti isti skup predmeta kao na predlošku) i usporedbi objekata na temelju različitih svojstava (veći-manji; manje-više).
EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST – Dijete treba znati kontrolirati svoje emocije, treba biti sposobno i spremno surađivati s drugim osobama, a konflikte znati rješavati na socijalno prihvatljiv način. Dijete koje je spremno za početak škole prepoznat ćemo po pozitivnim stavovima prema školi, učiteljima i novim prijateljima koje će tamo steći. Polazak u školu dijete će shvatiti kao dokaz svoje odraslosti i zrelosti. Potrebno je podržavat takav stav, ali i paziti da ne stvorimo idealnu sliku onoga što dijete očekuje, nego realnu. Važno je da uputimo dijete u ono što se od njega očekuje, ali i da naglasimo da smo mu velika podrška i potpora na koju može uvijek računati.
BaDaBum platforma – centralno mjesto pripreme za upis u osnovnu školu
Kontinuirana vježba najbolja je vrsta pripreme za sve izazove koje donosi škola. Rješavajući zadatke koji su osmišljeni za točno određenu vještinu dijete će uz pomoć roditelja kroz dogledno vrijeme postati dovoljno uspješno kako bi bilo spremno za polazak u osnovnu školu. Na BaDaBum platformi nalaze se zadaci koji na interaktivan i učinkovit način pomažu djeci u razvoju govorno-jezičnih vještina. Vježbe i igre na BaDaBumu pokrivaju razvoj svih vještina kojima djeca trebaju ovladati prije polaska u školu, a to obuhvaća: predmatematičke i grafomotoričke vještine, vještine jezičnog razumijevanja te fonološke svjesnosti - analizu i sintezu riječi i glasova, rastavljanje riječi na slogove, prepoznavanje i tvorbu rime, razvoj vokabulara, vizualnu percepciju, pažnju, koncentraciju, pamćenje i slično. Sve su vježbe osmišljene od strane logopeda i edukacijskih rehabilitatora; kombinacija su digitalnih igara (trenutno ih ima 35) koje se rješavaju online putem te radnih listića (trenutno ih je 60) koji se mogu preuzimati i printati i potom ih rješavati fizički s djetetom bilo doma, u parku ili na plaži. Digitalne igre mogu se rješavati i na tabletu, i na računalu/laptopu i na mobitelu. Potpuno maknuti djecu od ekrana, u današnje digitalno doba je jako izazovno (a djeca posebno vole sve što je digitalno predstavljeno), ali roditelji danas barem imaju mogućnosti birati kakvom će sadržaju djecu izložiti. BaDaBum je edukativno-razvojni alat kojemu je cilj sveobuhvatni razvoj dječjih vještina i sposobnosti.
BaDaBum platforma dobila je priznanje Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske i uvrštena je u virtualni repozitorij drugog obrazovnog materijala za predškolske programe te za djecu u prvom i drugom razredu osnovne škole, što znači da se pored literature propisane obveznim kurikulumom, nastavnici i odgojitelji mogu služiti i BaDaBumom u cilju obrazovanja i edukacije djece i unaprjeđivanja njihovih vještina i sposobnosti.
