HDZ i partneri kontra SDP-a i partnera te Josipa Pleslić (Rimac) i sve što se veže uz njih obilježit će izbornu kampanju. Čovjek koji ih je sve “detronizirao” je još uvijek u “ilegali”, ne oglašava se. Do sada. Kninjanin, znanstvenik i političar Marko Jelić prošle je godine osnovao stranku Akcija za promjene, čime se odlučio za iskorak s lokalne na državnu političku scenu. Kada je pobijedio u utrci za kninskog gradonačelnika HDZ-ovu kninsku kraljicu Josipu Rimac, jasno se izjasnio koliko dugo želi voditi Knin. Kada je uvjerljivo pobijedio poznatog i istaknutog HDZ-ova šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, rekao je kako mu je jedan mandat dovoljan za uvesti reda u Županiju. Sad izlazi na parlamentarne izbore i golema podrška koju je dobio na izborima za župana, ali i njegova lista u Kninu upućuje na to da ćemo ga vidjeti u Saboru. U nikad neizvjesnijoj utrci možda Jelićev(i) mandat(i) bude presudan za ustroj nove Vlade RH.
Župane, nekako vas nema u medijima nakon što ste osnovali stranku. Doduše, i uoči izbora prvo za gradonačelnika Knina, a potom i za župana, pojačali ste nastup tek u finišu?
– Nisam osoba koja voli plijeniti pažnju medija i “iskakati iz paštete”. Ni u našoj novoj stranci nisam okružen takvim ljudima. Svima nam je fokus na projektima jer Akciju za promjene čine ljudi s političkim i upravljačkim iskustvom. Svi smo mi nezavisni župani, gradonačelnici i načelnici koji rukovodimo velikim sustavima i procesima. Mnogo mi je važnije da se naš rad prepozna na terenu, među narodom, nego da punimo medijske stupce kuloarskim pričama ili kalkulantskim predizbornim analizama. No siguran sam da će u idućim danima odjeknuti neke vijesti koje pripremamo posljednjih mjeseci, a što potvrđuje vašu tezu da uvijek najbolje stvari ostavljamo za finiš.
GALERIJA: Josipa Rimac na kavi s Milenkom Bašićem, suoptuženikom u aferi Vjetroelektrane
Moram vas pitati odmah na početku za Knin. Jedan ste od Hrvata prognanih iz Knina, a jednom ste izjavili da je Oluja oslobodila i Hrvate i Srbe, te da ćete biti zadovoljni kad pitanje podjela u našem kraljevskom gradu više ne bude tema…
– Moja obitelj nije otišla iz Knina među prvim valom naših susjeda, prije bih rekao da smo bili predzadnji ili među posljednjima. Ali nam je među prvima u Hrvatskoj minirana kuća i pucano je po nama. No to je prošlost, i u duhu kršćanstva koje baštinimo i kao pojedinci i kao narodi, trebamo i jesmo krenuli dalje. Istina, još uvijek se u određenim situacijama osjeti oprez, ali to je zapravo i dobro, da ne bismo ponovno završili na krivim cestama i putovima koji vode u krv i suze. U Kninu živimo zajedno i dijelimo istu sudbinu, a to je slučaj na području cijele Šibensko-kninske županije. Većina nas, koji smo još tu, shvatila je da živimo na najboljem mjestu na svijetu i da smo dovoljno pametni i vrijedni da tu možemo i ostati s našom djecom, gradeći pravedno društvo jednakih. Kao rođeni Kninjanin i bivši gradonačelnik Knina, na akciju Oluja gledam kao na krunsku potvrdu suverene, moderne i demokratske Hrvatske. Ne gledam na nju kroz militarnu ili nacionalističku paradigmu.
Na Oluju gledam kao na besprijekornu vojnu akciju koja je oslobodila okupirane dijelove Hrvatske i koja je označila kraj krvavog rata. Dakle, Oluja nije oslobodila samo Hrvate već i sve stanovnike naše domovine, a među kojima je i ne baš mali dio Srba koji su Hrvatsku prihvatili kao svoju domovinu i koji su se u ono vrijeme grozili velikosrpske agresije. Kao čovjek, političar, znanstvenik, ali i kršćanin, oduvijek sam zagovarao i afirmirao domoljubni svjetonazor koji je utemeljen na etičkim načelima zapadne civilizacije, ali i naše hrvatske tradicije. U takvom pogledu rađa se meni itekako draga riječ “inkluzivnost”, a to znači uključivost, otvorenost, toleranciju i jednakopravnost svih hrvatskih građana. Bez dijaloga ne možemo govoriti ni o kakvom društvenom i državnom napretku. Stoga sam ponosan što sam prvo u Kninu, a zatim u Šibensko-kninskoj županiji sa svojim timom suradnika učinio uistinu mnogo kad je riječ o dijalogu i sprečavanju ružnih podjela. Moji jedini kriteriji za vrednovanje ljudi jesu sposobnost i poštenje.
Knin je tema i u sljedećem pitanju. Zbog teme koja će obilježiti izbore – bivše kninske gradonačelnice Josipe, tada Rimac. Kakvo ste stanje u Kninu zatekli nakon nje i kako komentirate sve afere i napise u tom smjeru?
– Nisam zatekao dobro stanje. Srećom, promišljenom politikom uspjeli smo dovesti u plus poslovanje grada, realizirati projekte i raditi na suštinskom pitanju Knina – zapošljavanju i demografiji. Što se pak tiče napisa i afera, ne bih se htio upuštati u bilo kakvo prejudiciranje. Kao legalist i demokrat vjerujem da je svatko nevin dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže suprotno. Poruke koje su procurile u javnost zasigurno ne ostavljaju lijep dojam za pravosuđe već kod građana bude nepovjerenje prema institucijama i mržnju prema politici. Ali treba biti iskren i kazati da se često u našem javnom diskursu afere pojavljuju zbog “kruha i igara”. Na trenutke se činilo da se poruke puštaju samo kako bi se zabavilo javnost niskobudžetnim tračevima i krajnje intimnom korespondencijom koja suštinski nije bitna za meritum. To me kao političara zabrinjava. Kao društvo trebamo se početi baviti konkretnim i zbiljskim temama, a one površne ostaviti za tabloide.
Golemom prednošću ste porazili HDZ-ova šibensko-kninskog župana Gorana Pauka. Mislite li da ste opravdali podršku birača u mandatu?
– Ne volim sam sebe ocjenjivati. Jedina ocjena koju poštujem i uvažavam su izbori.
U mandatu nije bilo Vaših afera. No, jest s načelnikom Murtera Turčinovim. On je bio na Vašoj listi…
– Nastojim raditi sve po pravilima, iako nitko nije nepogrešiv. Važno je da ne postoji namjera, i da se pogreške ispravljaju čim se uoče. Što se tiče Tonija Turčinova, po mom sudu, on je jedan od najaktivnijih načelnika u županiji, uvijek s novim idejama i projektima, no ako je počinio nešto što nije trebalo, on će za to i odgovarati jer je takav čovjek, nikad nije bježao od odgovornosti. Stoga prepustimo to onima u čijoj je to nadležnosti, a to je pravosuđe.
VEZANI ČLANCI:
Hoćete li i na ovim izborima okupiti nezavisne lokalne načelnike i znači li to da vi lokalnu dalmatinsku politiku, odakle i dolazite, sada pokušavate prezentirati na državnu razinu?
– Kao što je poznato, mi smo u svibnju prošle godine osnovali stranku Akcija za promjene, čiji sam trenutačno predsjedavajući supredsjednik. Akcija za promjene ima jedan od najdemokratskijih statuta u Hrvatskoj. No važno je znati da je razlog osnivanja stranke ležao samo i isključivo u tome da stvorimo platformu kojom sukladno zakonu možemo participirati na parlamentarnim izborima. Dakle, nas stranačka stega, politikantstvo, partikularni interesi i uniformni stavovi ne zanimaju. Mi smo svi potekli iz udruge Nezavisni koja okuplja nezavisne vijećnike, načelnike, gradonačelnike i župane. Svi smo u svojim sredinama donijeli promjene i zamijenili stare politike novima i to u više mandata i, ono što je najvažnije, slobodnomisleći smo ljudi koji su ostvareni privatno i profesionalno. Nama politika nije glavni izvor prihoda te imamo snažno međusobno povjerenje i sinergiju.
Kad je riječ o dalmatinskoj politici koju spominjete, jasno je da nam je 9. izborna jedinica matična, no političku stranku osnivali smo s ciljem da nacionalno zaokružimo jednu priču te da Hrvatskoj damo ono što smo dali diljem općina, gradova i županija.
Što to muči dalmatinskog čovika, imate li vi odgovor na temu poreza na nekretnine, na neiskorišteno poljoprivredno zemljište, betonizaciju?
– Naravno da imamo. Ovim putem ne bih otkrivao točke našeg programa. U idućim danima i tjednima javnosti će sve biti poznato. Mogu samo reći da program koji spremamo u povijesti Hrvatske još nije viđen, zbilja je revolucionaran i ono što je najvažnije – ostvariv je i realan. Nismo se služili već viđenim političkim floskulama i “povlačenje novca iz EU fondova” za realizaciju projekata nam neće biti glavna mantra.
Što je potrebno za napredak na državnoj razini i idete li na izbore u još kojoj, osim u devetoj izbornoj jedinici?
– Što je potrebno? Odgovor je jasan. Potrebni su dokazani, pošteni i sposobni ljudi. To vam sada može zvučati kao politička krilatica, ali kad malo bolje razmislite, na političkoj sceni nema mnogo takvih ljudi. Dakle, potrebno je sve suprotno od ideološkog populizma i stranačke mašinerije, a to predstavlja gotovo 90 posto političkog kapitala u Hrvatskoj.
Na izbore ćemo s partnerima ići u svim izbornim jedinicama.
I na kraju – s kim to mislite ostvariti? Idete li u koaliciju i ima li zanimljivih osoba koje će vam pristupiti. Jeste li bliži desnima ili lijevima?
– U procesu smo pregovora s više stranaka i pojedinaca, a sve ćemo uskoro i predstaviti javnosti. Na pitanje jesmo li desni ili lijevi, ne mogu dati univerzalan odgovor. Ne zato što ga izbjegavam nego zbilja ne volim bilo kakvo ograničavanje unutar zadanih barijera. Mislim da to nije dobro za čovjekov duh i razvoj. Mislim da su svi ljudi na ovom svijetu na kraju dana i desničari i ljevičari i centristi na jednoj metafizičkoj razini. Recimo, ja sam Hrvat i katolik koji poštuje tradiciju naroda, ali i njeguje suverenizam, a istodobno sam socijalno osjetljiv i istinski zagovaram jednakopravnost, pri čemu bih naglasio da jednakost i jednakopravnost nisu isti pojmovi. Jednakopravnost znači imati jednaku šansu na tržištu i pred institucijama, riječ je o čovjekovom prirodnom pravu koje stječe rođenjem. Također, nisam protiv tehnološkog progresa i digitalne transformacije. Nadalje, smatram da o ekologiji i okolišu treba govoriti još čvršće i žustrije, ali opet u okvirima domoljublja, a ne u ime globalne agende. Ne smatram da je jedenje bifteka problem za klimatske promjene, ali olupina fiće u akvatoriju naših primorskih gradova itekako predstavlja problem. Što će nam ostati ako uništimo i ono što nam je Bog dao, a to je najljepša geografija na svijetu?
GALERIJA: Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
Eh da je više ovakvih političara nego egotripera.