U izvješću o stanju vladavine prava u svim državama članicama Europske unije, Europska je komisija danas dala pet novih preporuka skrojenih za Hrvatsku. Ovo je prvi put da EK daje specifične preporuke svim državama članicama koje se tiču vladavine prava.
Europska komisija u izvješću bilježi da je Hrvatska u proteklih godinu dana nastavila s učinkovitim istragama korupcije, uključujući i korupciju na najvišoj razini, ali da opada broj optužnica i presuda za korupciju. Predugo trajanje kaznenih postupaka i dalje podriva učinkovitost institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije.
Prva preporuka poziva hrvatsku Vladu da ponovo razmotri nedavno uvedene sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika. Potrebno je, smatra Komisija, “osigurati njihov integritet na temelju drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europske standarde neovisnosti pravosuđa i autonomije tužitelja, kao i mišljenje Venecijanske komisije”. Što u prijevodu znači da se traži odustajanje od zakonskih odredbi uvedenih prije samo pet mjeseci.
Venecijanska komisija – koja nema veze s Europskom unijom i Europskom komisijom u Bruxellesu, već djeluje pri Vijeću Europe u Strasbourgu – ranije je tijekom ove godine predložila Hrvatskoj da ukine nove zakonske odredbe o periodičnoj temeljnoj sigurnosnoj provjeri ili da preciznije zakonski definira tu novost. Sve kako bi se jamčila neovisnost koja znači da je pravosuđe slobodno od “vanjskih pritisaka” i nije podložno političkom utjecaju ili manipulaciji izvršne vlasti. A sigurnosna provjera sudaca, koju bi obavljala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) pod kontrolom izvršne vlasti, po mišljenju dviju komisija, ranije Venecijanske i danas Europske, može predstavljati takav nepoželjni “vanjski pritisak”.
Sporne izmjene Zakona o sudovima usvojene su u veljači ove godine u Hrvatskom saboru i propisuju temeljnu sigurnosnu provjeru za sve suce svakih pet godina. Ranije je zakon propisivao sigurnosne provjere samo za neke suce, poput onih koji rade na predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Sredinom svibnja Ustavni sud zaustavio je primjenu nove zakonske odredbe o sigurnosnoj provjeri sudaca dok ustavni suci ne odluče o dva zahtjeva za ocjenom ustavnosti takve odredbe.
Druga od današnjih pet preporuka EK traži da se u Hrvatskoj uvedu propisi u području lobiranja koji bi uključivali javnu bazu podataka o lobistima. Pod povećalom treba biti lobiranje kod političara, uključujući i one na najvišim izvršnim dužnostima.
Sljedeće dvije preporuke tiču se i slobode medija. Treća, naime, preporučuje bolju kontrolu nad oglašavanjem države i javnih poduzeća u medijima, posebno regionalnim i lokalnim, što je problem ako se to oglašavanje pretvara u pritisak ili kontrolu uređivačke politike, na što već dulje vrijeme upozoravaju strukovne novinarske organizacije. Europska komisija preporučuje da se utvrde “jasni kriteriji, dobre prakse i nadzorne mjere kako bi se jamčilo učinkovito funkcioniranje novih javnih natječaja za lokalne i regionalne medije”.
Četvrta preporuka traži od hrvatskih vlasti da “adresiraju pitanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja”, tzv. SLAPP-tužbi, koje su usmjerene protiv novinara. Također, preporučuje se i adresiranje zloporaba zakonskih odredbi o kleveti. Preporučuje se i rad na podizanju osviještenosti o tom problemu, “uzimajući u obzir europske standarde zaštite novinara”. Izvan preporuka, u izvješću koje opisuje stanje u Hrvatskoj, EK bilježi da su novinari izloženi verbalnoj agresiji od političara.
U petoj preporuci Komisija govori Hrvatskoj da treba osigurati sustavno djelovanje, odnosno provođenje preporuka i zahtjeva za informacijama, koje izdaje povjerenik za informiranje.
>> VIDEO Temperature u Španjolskoj i Portugalu penju se do 43 Celzijeva stupnja
Zašto se venecijanska komisija ne poštuje po pitanju referenduma i potrebnom kvorumu? Selektivno primjenjivanje klasika. Ukrali ste referendum.