SDA napao predsjednicu zbog objave fotografije Slobodana Praljka

Praljak je bio general i heroj Domovinskog rata. Njime se Hrvatska moze ponositi. Kolindinu objavu smatram potpuno opravdanom

Javljaju se muslimanski vehabije jer ih peče krituika, istina. A heroj, general Praljak ostati će vječno kao jedan od onih Koji je dao ogroman doprinos za svoju Hrvatsku, pa i sa junačkim djelom svoje smrti. Dao je i svoj živott za istinu jer nije hrio prihvatiti laži koje su najviše plasirali domaći izdajnici , mesić, josipović, račan, milanović i mnogi drugi

sda je muslimanska staranka jednaki su partizansko komunistickoj kliki u jugi njima u bih sve hrvatima i srbima nista. ..grdno se varaju jer su u biti zatvoreni kao u konzervi ...kamo god krenu idu na tudje ...a to nije bass ohrabrujuce za njihovu politiku svojatanja bih...itd

Zabili sda- ovci tko im je slao i omogucio svu mogucu pomoc u to vrijeme.Ali moglo bi i II poluvrijeme sa drugacijim zasporedom i postavom.Isto tako im se amanet malo zaigrao ostao bez najvznijeg oruzja.

Javljjaju se ljudi koji su dovukli islamske teroriste u BiH da ae izivljavaju na susjedima nemuslimanima. A onda im podjelili BH drzavljanstva..

Praljak je heroj i čovjek a sda je s...e kao što je i bilo.

ovi što malo manje vole hrvatsku predsjednicu, državnicu i vizionarku morat će još 5 godina da "samokontroliŠu" da im drob ne izgori

Ne čini ona to zbog gen. Praljka i Hrvata, to je osobni interes zbog nadolazećih izbora, jer tu ženu ne zanima ništa osim njene fotelje.

Daje počast generalu Praljku a jedan drugi general koji je organizirao obranu Vukovara, general Merčep joj bolestan umire pred nosom u hrvatskom zatvoru, a ona ga neće da pomiluje i izbavi od tužne smrti iza brave. Sve za glasove...

kad nam je Izetbegović držao predavanje u HNKsvi su šutjeli na objede i laži islamista. 2 Kardinala,na Kaptolu i u Sarajevu,gospođa koja se sad javlja,oba HDZa svi zastupnici...U sred Zagreba...Na laži kako nisu ubijali i progonili naš narod tamo nikakve reakcije.Koji smo mi beskičmenjaci

Pitam se, kako bi danas izgledala BiH,da nije bilo HVO i HR. Alija je rekao 1992. kako ovo nije njihov rat,a na kraju je bio najkrvavi rat u BiH.

A kada svi osudeTursku Francuska pa Amerika i ostali za genocid nad Armencima onda to nije ,a Samo je Praljak zlocinac a zena mu muslimanka i puno toga je za muslimane u bosni napravil samo su slabog pamcenja ,

kolinda nije ništa bolja od vučića...

Praljak nije nikakav zločinac - samo ni prvi ni posljednji u povijesti nepravedno osuđen od političkog suda a Kolinda naravno skuplja glasove - hrvatska politika je sluganski naše generale izručila , zaboravila i žive pokopala - tako i nakon izboraa zaboravljaju i pokapaju i svoje birače i svoja obećanja biračima

. 22. prosinca 1993. Križančevo selo (Vitez) - prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili živi zarobljeni. [2] 9. siječnja 1994. Buhine Kuće (Vitez) - prilikom upada Armijeje BiH u selo ubijeno 26 osoba - civila i pripadnika HVO.

30. listopada 1993. Vareš - prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povući s pripadnicima HVO-a, vjerujući da im se ne može dogoditi ništa ukoliko dođe ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno dodo temelja 320 obiteljskih kuća. Općina u kojoj su Hrvati bili većina etnički je gotovo potpunoma očišćena od Hrvata. 13. studenoga 1993. Fojnica - Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegović je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevačkog samostana Duha Svetog hicima iz vatrenog oružja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABIH (316. brigada) ubili: fra Nikica Miličević - župnik i gvardijan samostana te njegov zamjenik i samostanski vikar fra Leon Mato Migić. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.Ovo ubojstvo izvršili su pripadnici 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, Miralem Čengić, Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Za ovo su kazneno djelo procesuirali Miralema Čengića i osudili ga na 11, odnosno na 15 godina zatvora, te sudionike Nedima Zerdu, Samina Mušinbegovića i Vahida Begića na po šest mjeseci zatvora. Detaljnim uvidom u ovaj kazneni predmet jasno je, međutim, da gore spomenuti sudovi nisu utvrdili pravu istinu. Nisu utvrdili niti prave razloge, motive i pobude zbog kojih je ubojica na tako svirep, surov i nedoličan način u prostorijama našega samostana strijeljao gvardijana fra Nikicu Miličevića i v

. 16. kolovoza 1993. Kiseljak (Žepče) - prilikom upada u selo ubijeno 15 civila, među kojima je bilo i djece. Nedugo potom, nakon što su bili opkoljeni od strane HVO, pripadnici ABiH su zarobili 23 civila koja su koristili kaoo živi štit pri izvlačenju iz obruča HVO. 23 zarobljena civila, među kojima ponajviše žena i djece, bili su kasnije predmetom razmjene zarobljenika izmedju 303. slavne brdske brigade ABiH i lokalnog HVO. 5. rujna 1993. Zabilje (Vitez) - ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnika HVO). 9. rujna 1993. Grabovica (Mostar) - u dubini teritorija kojeg je kontrolirala ABiH ubijena su 32 civila, uglavnom starci, žene i djeca koji su ostali u selu i nakon što su pripadnici ABiH zauzeli selo. Šire područje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10. svibnja 1993. i u vrijeme počinjenog masakra bilo je udaljeno od svih linija dodira ili sukoba više od 35 km. 10. rujna 1993. Vrbica kod Zavidovića - pripadnici Armije BiH ubili šest hrvatskih civila. 14. rujna 1993. Uzdol (Prozor) - prilikom upada u selo ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO). 16. rujna 1993. Hudutsko - pripadnici Armije BiH provalili u selo i zarobili 25 vojnika HVO-a, trojicu strpali su u logor Muzej u Jablanici, a ostale zarobljenike (22) strijeljali. 18. listopada 1993. Kopijari (Kopljari) - pripadnici Armije BiH ubili šestoro hrvatskih civila i nepoznati broj zarobljenih pripadnika HVO-a.

28. srpnja 1993. Doljani (Jablanica) - pri upadu pripadnika ABiH u selo, u jeku žetvenih radova pokupljeno i ubijeno 37 osoba - 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najveći broj u trenutku upada u selo bio zatečenen nenaoružan na žetvenim radovima. Oko 180 civila, mahom žena i djece korišteno je pri izvlačenju kao živi zid, da bi potom bili odvedeni i internirani u logoru u Jablanici. Srpanj / kolovoz 1993. (točan datum nepoznat) Etničko čišćenje Hrvata u Bugojnu - u obredima inicijacije, u svojevrsnom dance macabre (Triumfalno vitlanje sjekirom nakon upravo izvršena dekapitacije žrtava), uz mentorstvo arapskih dobrovoljaca, pripadnici ABiH masakrirali su i ubili tzv. bugojansku skupinu koju je činio 21 zatočeni pripadnik HVO, bez obzira što su svi prethodno kao ratni zarobljenici evidentirani od strane Međunarodnog crvenog križa. Primjer pravog etničkog čišćenja je općina Bugojno. Tu je prema popisu iz 1991. živjelo 15993 Hrvata (34,2%) a nakon ratnih sukoba ostalo je 1374. Ukupno je ubijeno 119 Hrvata, a ostali su pobjegli. Na stadionu NK Iskre je bilo 292 zatočenika, gdje su bili mučeni, a o 21 logorašu se ništa ne zna. Opljačkano je preko 3000 hrvatskih kuća, minirano ih je 1480 a 1070 oštećeno. U gradu su uništena sva katolička groblja.

17./18. travnja 1993. Bilivode (Zenica) - ubijeno 4 civila. Ubijali ih pripadnici ABIH i naoružani muslimanski civili. Tijela su spaljena. 18. travnja 1993. Grm (Zenica) - ubijeno 6 civila. Tri starca su živa zapaljena. 24. travnja 1993. Miletići (Travnik) -k) - ubijeno i izmasakrirano 5 civila. 8. lipnja 1993. Čukle (Travnik) - ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO. 8. lipnja 1993. Krpeljići (Travnik) - ubijeno 7 civila. UNPROFOR je tijela našao u selu, prebacio ih u Guču Goru i sahranio u crkvenom dvorištu. 8. lipnja 1993. Maljine (Travnik) - na lokalitetu Bikošima strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO i civila. Pri iskapanju tijela uočeno je da su u masovnoj grobnici rađeni naknadni zahvati kojima je bio cilj prikriti tragove zločina. 10. lipnja 1993. Vitez - od granate ispaljene s položaja ABiH na dječje igralište u Vitezu, poginulo je 8 djece dobi od 9 do 15 godina. 13. lipnja 1993. Kraljeva Sutjeska (Kakanj) - ubijena 4 civila i spaljene kuće. 13. lipnja 1993. Drenovnik (Kakanj) – ubijeno 17 civila žene, djeca i starci. 13. lipnja 1993. Slapnica (Kakanj) - ubijeno 9 civila. 16. lipnja 1993. Busovačke Staje (Busovača) - ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO, pratilaca konvoja kroz područje Busovačke planine). 18. lipnja 1993. Ljubunci, zaselak Jurići - 3 osobe. 17. - 28. srpnja 1993. Vrbanja - počinili vojnici ABiH i mudžahedini.

12. siječnja 1993. Lužani (Uskoplje) - Muslimanske snage su napale hrvatsko selo Lužani i učinili pokolj nad Hrvatima (ubijeno i masakrirano više civila). Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno. 19. siječnja 1993. Gusti Grab (općina Busovača) - pripadnici ABiH masakrirali 5 staraca u dobi između 70-80 godina. 26. siječnja 1993. Dusina (Lašvanska dolina), otet je zapovjednik HVO-a, a 4 od 5 njegovih pratilaca je ubijeno. Nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina…) je etnički očišćeno, prognano je više od 3.000, a dio civila je korišten kao živi vojni štit. 23. ožujka 1993. Orlište (Konjic) - ubijena 4 civila dobi izmedju 70-80 godina. 5. travnja 1993. Sušanj (Zenica) - ubijeno 17 civila, mahom starijih osoba koji su ostali u selu i dočekali ABiH nakon povlačenja HVO. 16. travnja 1993. Trusina (Konjic) – između 8 i 9 sati ujutro, u napadu na selo Trusina u sat vremena ubijeno je 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kuće do kuće i ubijali civile koje bi tamo zatekli, a od djela civila su napravili tzv. živi štit te krenuli na brdo Križ gdje su uz prijetnje da će civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih strijeljali.