Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 62
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Nova vlast

Bošnjaci opet biraju Hrvata, izbori u BiH mogli bi 'zapaliti' tu zemlju

Dragan Čović
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
24.09.2018.
u 19:43

Bosnu i Hercegovinu čekaju neizvjesni izbori i još neizvjesnija budućnost s obzirom na to da bi se moglo ponoviti da Hrvate izigraju

Bosna i Hercegovina će za dva tjedna birati novu vlast na državnoj, županijskoj i entitetskoj razini. Najviše pozornosti izaziva utrka za tri mjesta u državnom predsjedništvu u kojoj sudjeluje petnaestak kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

Iako je riječ o tijelu vrlo ograničenih ovlasti, gotovo isključivo vezanih uz vanjsku i obrambenu politiku, Predsjedništvo BiH ipak je na vrhu piramide vlasti i simbolički su rezultati tih izbora vrlo važni. Posebno u kontekstu poštivanja izborne volje triju naroda, jer se u Predsjedništvo BiH biraju po jedan član iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.

Hrvati kao dokaz svoje neravnopravnosti u daytonskoj BiH, osim isticanja matematičke nelogičnosti o tri naroda i dva entiteta, često navode upravo izbor članova Predsjedništva BiH. Dva puta su im brojčano nadmoćniji Bošnjaci birali člana Predsjedništva, a postoji realna šansa da se to dogodi i treći put.

Izgubi li, Komšiću je kraj

U oba prijašnja i mogućem trećem, novom slučaju, u središtu pozornosti je Željko Komšić. Nekadašnji načelnik najmnogoljudnije sarajevske općine Novi Grad i odlikovani pripadnik Armije BiH na krilima svoje bivše stranke SDP-a dva je puta dobivao izbornu utrku. Iako je na većinskim hrvatskim prostorima u BiH dobivao zanemariv broj glasova, Bošnjaci iz građanske, tzv. lijeve opcije birali su ga 2006. i 2010. godine za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U međuvremenu se Komšić razišao sa SDP-om, osnovao vlastitu stranku Demokratsku frontu, koja je svojim kadrovima i politikom brzo razočarala birače koji su se nadali da će ona biti dostojna zamjena posrnulom SDP-u.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Komšić ponovnom kandidaturom na ovogodišnjim izborima očito nastoji spasiti stranku, ali i vlastitu političku karijeru. Izigrao je dogovor sa SDP-om o zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo BiH i sam istaknuo svoju kandidaturu. Svjestan da bez potpore SDP-a i ostalih stranaka ljevice ne može postići ni približno rezultate kakve je postigao prije osam ili 12 godina, Komšić je zaigrao na najradikalniju kartu. U kampanji promovira ukidanje konstitutivnosti naroda, uvođenje građanskog koncepta i svu kritiku usmjerava na “velikodržavne politike” Hrvatske i Srbije i upozorenja o oživljavanju Herceg-Bosne i separatizmu Republike Srpske kojima plaši Bošnjake.

Očekuje da takva priča naiđe na plodno tlo kod bošnjačkih unitarista na ljevici, ali i bošnjačkih glasača u nacionalno mješovitim sredinama koji su dosad tradicionalno glasovali za SDA i druge bošnjačke narodnjačke stranke. Kritikom HDZ-ova kandidata Dragana Čovića kao nacionalista i separatista koji “ima dogovor” s Miloradom Dodikom o podjeli BiH, Komšić mobilizira bošnjačke birače u Hercegovini i Središnjoj Bosni, područjima gdje su zbog ratnog nasljeđa međunacionalne tenzije još izražene.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

I dok je prije uglavnom računao na glasove autohtonih ljevičara, pripadnika tzv. građanske ideje, među kojima su bili dominantno Bošnjaci, ali u određenom broju (pogotovo u Sarajevu i Tuzli) i tamošnji Hrvati i Srbi, Komšić je ovaj put okrenut isključivo biračkom tijelu koje će glasovati protiv Čovića i HDZ-a, odnosno hrvatske nacionalne politike u BiH. “Glasujući za Komšića sprečavate da u Predsjedništvo BiH zasjedne hrvatsko-srpski tandem Čović - Dodik koji će podijeliti BiH”, poruka je koju Komšićev stožer stalno ponavlja u predizbornoj kampanji.

Predizborna istraživanja govore da trenutačno Komšić i njegov jedini realni protivnik u borbi za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović, imaju podjednaku potporu birača. Naravno, njihovo biračko tijelo potpuno je različito. Čović uživa potporu većine hrvatskih nacionalnih stranaka i najmanje dvotrećinsku potporu hrvatskih birača. Njegova politika jačanja pozicije hrvatskog naroda i njegove jednakopravnosti s druga dva naroda donosi mu potporu hrvatskih birača, ali njih je barem trostruko manje nego Bošnjaka.

Zato Čović i s plebiscitarnom potporom hrvatskih birača pa čak i uz masovan odaziv Hrvata iz iseljeništva, može 7. listopada izgubiti izbore. On poziva Bošnjake da ne biraju Hrvatima predstavnika u Predsjedništvu BiH, ali činjenica je da im sadašnja izborna pravila to omogućavaju. Pojedini analitičari u BiH upozoravaju kako će ishod utrke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u konačnici ovisiti o tome hoće li na terenu vrlo utjecajna Islamska zajednica BiH agitirati za Komšića i hoće li se vodeća bošnjačka stranka SDA upustiti u izborni inženjering prebacujući dio glasova svog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića Komšiću, kako bi umjesto jednog bošnjačka politika imala dva člana u tročlanom Predsjedništvu i bolju poziciju u srazu s Miloradom Dodikom kao vrlo izglednim pobjednikom u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Foto: Zvonimir Coric/PIXSELL

Naime, kalkulacije o prelijevanju glasova SDA znatno ovise i o tome kako će se razvijati predizborna utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Bakir Izetbegović nema pravo na treći uzastopni mandat pa je za tu poziciju unutarstranačkim igrama kandidirao sebi odanog, ali i vrlo iskusnog političara Šefika Džaferovića. Njemu nedostaje karizme, ali i stopostotne potpore unutar stranke, što bi mogli iskoristiti drugi bošnjački kandidati, a prije svih medijski magnat Fahrudin Radončić.

On po treći put juriša na bošnjačku poziciju u Predsjedništvu BiH i ankete govore da će se konačna bitka voditi upravo između njega i Džaferovića. Obojica pretendiraju na konzervativno bošnjačko biračko tijelo, s tim da se Radončića i njegovu stanku SBB doživljava kao umjereniju i liberalniju, dogovoru s druga dva naroda skloniju političku opciju. Usto, Radončić je uspješan biznismen i ekonomski razvoj koji on najavljuje zvuči vrlo uvjerljivo. Ankete trenutačno nešto veću potporu daju Džaferoviću, ali one obično ne uključuju glasove manjih, regionalnih stranaka, koje su već najavile potporu Radončiću u utrci za Predsjedništvo BiH.

Treći kandidat za kojeg se očekivalo da bi mogao biti ozbiljan konkurent u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović iz SDP-a ne stoji dobro u predizbornim anketama, što samo potvrđuje da tzv. ljevica nije izišla iz krize koja je kulminirala iznimno lošim rezultatom na izborima prije četiri godine. Tradicionalni glasači ljevice na većinski bošnjačkim područjima razočarani su nesposobnošću prije svih SDP-a i DF-a da zajednički iziđu na izbore, kao i njihovim međusobnim svađama i podmetanjima.

Nejasan kandidat SDP-a

Nakon odlaska Zlatka Lagumdžije očit je nedostatak liderske karizme u SDP-u pa je i kandidatura Bećirovića u mnogim krugovima shvaćena kao očajnički pokušaj te stranke da uzvrati Komšiću na njegovo soliranje i kandidaturu. Dio tradicionalnih birača SDP-a je sigurno nezadovoljan i što je vrh stranke umjesto nekog klasičnog ljevičara kandidirao Bećirovića kojem je među prvima potporu dala konzervativna A-SDA, stranka koju su osnovali nezadovoljnici iz SDA, a koja je ideološki možda i desnije od same SDA. To razočaranje tradicionalnog SDP-ova biračkog tijela, podjele na ljevici i ideološko lutanje, uz vrlo blijedu i neuvjerljivu kampanju, Bećiroviću realno daju male šanse za uspjeh u izbornoj utrci.

Foto: AMMAR AWAD/REUTERS/PIXSELL

Čini se da je najmanje neizvjesnosti u borbi za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. On se bira iz Republike Srpske kao izborne jedinice i sve osim pobjede predsjednika tog entiteta Milorada Dodika bilo bi prilično iznenađenje. Dodik i njegova stranka SNSD populistički nastupaju, prikazuju se jedinim zaštitnicima autonomije RS-a i vode stalne verbalne ratove s bošnjačkim političarima i medijima iz Sarajeva, ali i s dužnosnicima međunarodne zajednice. Iako ga je takva politika koštala američkih sankcija i gubitka statusa miljenika Zapada, Dodik ne odustaje. Otvoreno se protivi ulasku BiH u NATO te hvali rusku politiku na Balkanu, što ga udaljava od EU i SAD-a, ali mu u srpskom biračkom tijelu donosi dodatne poene.

U Sarajevu se strahuje od njegova ulaska u Predsjedništvo BiH i priželjkuje pobjeda dosadašnjeg člana Predsjedništva Mladena Ivanića, iza kojeg stoji blok oporbenih stranaka predvođenih SDS-om. Zbog Dodikova skretanja udesno, ta koalicija smatra se “liberalnijom”, iako je predvodi stranka koju je utemeljio ratni zločinac Radovan Karadžić. SDS i koalicijski partneri teško se nose s Dodikovom nacionalističkom retorikom pa povlače očajničke poteze, kakav je onaj predsjednika SDS-a Vukote Govedarice koji je prvo istraživao “ustaško podrijetlo” premijerke RS-a Željke Cvijanović, a potom na Palama izjavio kako kao budući predsjednik RS-a želi “sličiti Karadžiću”.

U toj utrci s Dodikom u tomu tko je veći Srbin oporba teško može pobijediti čak i uz veličanje Radovana Karadžića. Čak bi im se to moglo obiti o glavu, jer bošnjačko biračko tijelo u RS-u, čiji bi glasovi mogli biti presudni, teško će podržati kandidate koalicije kojoj je Karadžić uzor pa makar na drugoj strani bio u bošnjačkoj javnosti omraženi Milorad Dodik.

Kakav god bio ishod izbora za Predsjedništvo BiH, ali i za parlamente na svim razinama, Bosnu i Hercegovinu očekuje teško razdoblje. Unutarnji međunacionalni odnosi nisu regulirani, pogledi na prošlost i budućnost zemlje dijametralno se razlikuju i teško je i zamisliti izborni rezultat koji bi jamčio zaokret u pozitivnom smjeru i uspostavu stabilne vlasti na svim razinama.

Dominantne bošnjačke politike (i lijeve i desne) žele prevagu građanskog nad konceptom tronacionalne konstitutivnosti, kako bi bošnjačka brojčana dominacija došla do izražaja u upravljanju državom. Srbi žele učvrstiti i ako je moguće dodatno ojačati autonomiju Republike Srpske, a hrvatska nacionalna politika u BiH uporno gura koncept federalizacije zemlje, kao jedini način da se najmalobrojniji narod dugoročno zaštiti od majorizacije.

Za ovakve jednadžbe s tri nepoznanice dosad nitko nije ponudio svima prihvatljivo rješenje.

Dragan Čović: Nitko nema pravo dijeliti Hrvate u Bosni i Hercegovini

Dragan Čović
1/8

Komentara 272

BO
Boromeus
20:28 24.09.2018.

Nadam se tom scenariju! A tada, ako bude pameti, svatko sebi!

DU
Deleted user
20:59 24.09.2018.

Molim javno SR Njemacku,fondaciju Konrad Adenaure, da se prestanu mjesati u izborni proces u jednoj suverenoj zemlji. Njemacka ocito ne shvaca koliko je krhka nacionalna ravnoteza u BiH. BiH nije gradjansko drustvo - vec zajednica triju suverenih naroda. Fondacija Konrad Adenaure izravno se ukljucila u izborni proces - tako sto financira izbornu kampanju Zeljka Komsica. Izbor gospodina Komsica znaci katastrofu i neminovni raspad BiH. Bilo bi dobro i da nacionalni veleizdajnik Stjepan Mesic drzi podalje svoje sape od BiH.Narocito sad,kad su uzavrele strasti. Njegovo sastancenje s zenickim gradonacelnikom i pozivi mostarskom SDA-a da se ukljuci u podrsku Zeljku Komsicu ne vode nicemu dobru...

DU
Deleted user
20:37 24.09.2018.

Hrvati ce napustiti sve institucije BiH,to ce uciniti i Srbi,pa neka se onda u Sarajevu sami igraju drzave...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije