Bosna i Hercegovina, po svemu sudeći, dobiva svoj Krim ili Kosovo jer se u pripremi međudržavnog sporazuma o granici BiH i Crne Gore aktualiziralo pitanje Sutorine, teritorija koji je crnogorski, nekad je bio dio BiH, a sada bi ga BiH natrag! Uz Neum, riječ je o drugom mogućem bosanskohercegovačkom izlazu na more. Sutorina je sad dio općine Herceg Novi u Crnoj Gori, obala je dugačka sedam kilometara, a površina je tog područja, kojemu pripada i Igalo, Sušćepan, Ratiševina i Kruševice, 75 četvornih kilometara. Riječ je o teritoriju koji je, kao i Neum, Dubrovačka Republika prodala Osmanlijama kako bi imala sigurnosni koridor do mletačkih teritorija u Dalmaciji i Boki. Do 1947. taj je bosanskohercegovački izlaz na more u Boki kotorskoj pripadao BiH, a tada se dogovorom i zamjenom teritorija pripaja Crnoj Gori. Već godinama se tako spominje u Sarajevu da bi Crna Gora trebala Sutorinu vratiti BiH, a sad se, kad je već sporazum o granici pripremljen za ratifikaciju, ponovno izvukao taj zahtjev pa sve dolazi u pitanje. U parlamentu BiH priprema se deklaracija o Sutorini, a profesor na sarajevskoj politologiji Suad Kurtćehajić, inicijator sutorinske akcije, kaže da treba ići tužbom na međunarodni sud ako Crnogorci ne pristanu.
– A Crnogorcima sud ne odgovara jer EU neće više primati države s neriješenim granicama – kaže Kurtćehajić za banjolučke Nezavisne novine.
Fantazije s granicama
U Banjoj Luci, pak, nema previše oduševljenja sarajevskim prijedlogom iako je riječ o teritoriju koji bi vjerojatno došao u sastav Republike Srpske. Ipak, i Milorad Dodik kaže kako bi bilo lijepo da Republika Srpska dodirne more, no ističe da se time ulazi u dugoročan, neizvjestan proces. Pa tako bošnjački intelektualci iz Sarajeva inzistiraju na teritoriju koji bi u toj varijanti ušao u sastav općine Trebinje, nekad ozloglašenog četničkog uporišta. Očito ne računaju da je realna mogućnost odcjepljenja, jer u tom slučaju sarajevski bošnjački domoljubi od Crne Gore zapravo traže izlaz na more za neku potencijalnu veliku Srbiju! Poznavatelji međunarodnog prava kažu kako je pitanje povratka Sutorine gotovo bez izgleda jer se primjenjuje pravilo "uti possidetis" (lat. kako posjedujete). Prema tom načelu, unutrašnja razgraničenja između administrativnih jedinica priznaju se kao međunarodne granice u času stjecanja nezavisnosti. Uzima se tako ono što je bilo u trenutku priznanja Bosne i Hercegovine 6. travnja 1992. godine. Pravnici kažu da je zapravo riječ o fantazijama, poput slovenskih ambicija u odnosu na granicu s Hrvatskom, ili ideja kako će BiH dati Neum Hrvatskoj. I Badinterova komisija, koja je odigrala važnu ulogu u priznanju novih država na tlu Jugoslavije, po tom je načelu međunarodnog prava priznala granice kakve su bile među bivšim republikama – osim ako se nove države drukčije ne dogovore. Dakle, osnovno je načelo da se ne priznaje sila, nego dogovor. Kasim Trnka, sarajevski profesor emeritus ustavnog prava, kaže kako bi on kao patriot bio za prijedlog da se Sutorina vrati, da taj zahtjev ima temelj i u povijesti, jer je Sutorina ušla u sastav Crne Gore za vrijeme Jugoslavije kad ta granica nije bila međudržavna.
– Međutim, u trenutku priznanja BiH Sutorina je bila u sastavu Crne Gore, to se priznaje po međunarodnom pravu i teško je reći bi li se Crna Gora dala privoljeti. Sutorina je u međuvremenu promijenila izgled i ušla u strukturu Crne Gore – kaže Trnka. Crnogorski premijer Milo Đukanović, koji žuri uvesti Crnu Goru u Uniju, kaže kako su sarajevski zahtjevi uznemirujući.
– Ti zahtjevi relativiziraju sve što su radile Bosna i Hercegovina i Crna Gora na pripremi ugovora o razgraničenju, pa sve vraćaju u vrijeme prije Badinterove komisije relativizirajući nešto što se smatralo neupitnim standardom u procesu disolucije Jugoslavije, a to je da se disolucija dogodi na osnovi onog razgraničenja koje je bilo interno u SFRJ – kaže Đukanović.
U Sutorini stanovnici kažu kako su im bake pričale da se išlo u Trebinje po dokumente, ali da sad najviše brinu o tome kako da prežive između dvije turističke sezone jer posla nema. Za Radio Slobodnu Europu govorili su pripadnici obitelji Špirto, koja je nekada živjela u Trebinjskom srezu, čije su dokumente posjedovali. Sada žive u dvije države, Zdravko u Sutorini u Crnoj Gori, a Andrija u Trebinju u BiH.
– Ovi Špirte, što su u Trebinju, oni su ovdje, od nas – kaže Zdravko, a Andrija živi u Trebinju i pamti da je Sutorina nekada bila hercegovačka.
Trebinjski kadiluk
I znanstvenici se trude potkrijepiti sarajevski zahtjev. Prije tri godine četvorica su autora – Nedim Tuno, Admir Mulahusić, Mithad Kozličić i Zvonko Orešković u znanstvenom radu istražili pitanje Sutorine na temelju starih zemljopisnih karata. "U srednjem vijeku je bila dio Župe Dračevice koja je bila pod srpskom vlašću, a od 1377. godine pripojena je srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanović u blizini Sutorine osniva grad Novi 1382. godine. Nakon što su bosanski velikaši prodali Dubrovčanima Župu Konavle, Sutorina postaje pogranični predio prema Dubrovačkoj Republici. Tvrđava Novi potpada pod vlast Osmanlija 1482., čime je okončano njihovo osvajanje na području današnje BiH. Mletačka Republika 1687. osvaja Novi i Sutorinu. Rat Mletaka i Osmanlija završava Karlovačkim mirom 1699. kad je definirano da Dubrovnik od mletačkih posjeda u Dalmaciji i Boki bude odvojen koridorom.
Tako nastaje bosanski izlaz na more u Neumu i Sutorini, na području koje je Dubrovnik prodao Turcima. Sutorina je bila dio Trebinjskog kadiluka, a poslije je imala status nahije unutar kaze Trebinje, kad je osnovan Bosanski vilajet. Sutorina ostaje dio BiH i za vrijeme austrougarske okupacije. Za vrijeme prve Jugoslavije ministarskom odlukom Sutorina je izdvojena iz Trebinjskog okruga i prebačena u Bokokotorski. Za vrijeme druge Jugoslavije, prvi službeni podaci o Sutorini u sastavu Crne Gore potječu iz 1947. Riječ je vjerojatno o sporazumu partijskih rukovodilaca, iako se tajnik predsjedništva AVNOJ-a, koje je o tome raspravljalo 24. veljače 1945., zalagao za stanje utvrđeno Berlinskim kongresom kad je Sutorina bila dio BiH.
>> BiH će graničiti s RH u Boki kotorskoj ako joj Crna Gora vrati Sutorinu
Pa Srbija ima izlaz na more: sjedneš u kadu u Beogradu, odgurneš se od obale Dunava i za tjedan dana evo te u moru. I to ne bilo gdje - već nadomak Krima i Rusiji! Zbilja ne znam što im treba više od toga...