Američki predsjednik Joe Biden odlučio je da će povući američke vojnike iz Afganistana 11. rujna, na 20. obljetnicu terorističkih napada na Ameriku, četiri mjeseca nakon roka za povlačenje na koji se obvezao njegov prethodnik Donald Trump i koji je zapisan u mirovnom sporazumu koji je Trumpova administracija sklopila s talibanima.
Njegovi ministri vanjskih poslova i obrane u Bruxellesu jučer su tu Bidenovu odluku iskomunicirali i koordinirali s NATO saveznicima.
– Ovdje sam kako bih blisko surađivao s našim saveznicima i glavnim tajnikom na principu koji smo utvrdili od početka: zajedno smo ušli, zajedno se prilagođavamo i zajedno idemo van – rekao je šef američke diplomacije Antony Blinken u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Na Hrvatsku se, podsjetimo, taj princip baš i ne odnosi jer su hrvatski vojnici, na inzistiranje predsjednika Zorana Milanovića i uz neprotivljenje Vlade premijera Andreja Plenkovića, napustili Afganistan ne čekajući zajednički izlazak s Amerikancima i svim drugim saveznim vojnicima.
– Zajedno, postigli smo ciljeve koje smo si zacrtali postići i sada je vrijeme da dovedemo naše snage kući – dodao je Blinken.
“Cilj je ispunjen”
Neimenovani visoki izvor iz Bidenove administracije brifirao je novinare da će povlačenje američkih vojnika početi prije 1. svibnja te da će se završiti do 11. rujna. Cilj koji je ispunjen, dodao je taj izvor, leži u tome da Afganistan više nije baza terorističkih mreža za međunarodne terorističke napade.
Odnosno, ta prijetnja u Afganistanu postoji samo u manjoj mjeri koju Amerika smatra da može držati pod kontrolom i “bez ostanka u ratu protiv talibana”.
– Najbolji put u promicanju američkih interesa jest okončati rat u Afganistanu nakon 20 godina kako bismo mogli adresirati globalne prijetnje na način na koji postoje danas, ne na koji su postojale prije dva desetljeća – dodao je taj izvor iz administracije predsjednika Bidena.
Talibani su ranije zaprijetili da će ponovo početi napadati američke i druge strane vojnike ako se ne povuku do 1. svibnja, no Amerikanci sada u objavi ove odluke poručuju talibanima da se suzdrže od tog plana jer će na svaki napad biti uzvraćeno “snažnim odgovorom”. Drugi cilj koji je ranije bio definiran kao uvjet za potpuno povlačenje, a to je mirovni sporazum između vlade u Kabulu i talibana, nije ispunjen i nema jamstava da će biti do 11. rujna.
Talibani, naime, smatraju da se mirovni sporazum sklopljen s Amerikancima ne odnosi na kabulsku vladu i njezine trupe, tj. afganistansku narodnu vojsku, koju su nastavili napadati. Stoga ostaje neizvjesno što će se s vladom u Kabulu dogoditi nakon povlačenja stranih vojnika, odnosno hoće li se talibani vratiti na vlast u Kabulu ili u pojedinim dijelovima Afganistana u kojima imaju snažna uporišta, poput Kandahara.
Manevri odgovor na NATO
Rat u Afganistanu najdulji je američki rat u povijesti i mnogi su kongresmeni reagirali s odobravanjem na Bidenov datum konačnog i potpunog povlačenja iz tog rata. Među njima su i lideri lijevog krila Demokratske stranke Bernie Sanders i Elizabeth Warren. Neki, međutim, smatraju da je povlačenje pogreška, poput republikanke Liz Cheney, kćeri Bushova potpredsjednika Dicka Cheneya.
– Povlačenje naših snaga iz Afganistana do 11. rujna samo će ohrabriti iste one džihadiste koji su napali našu domovinu na taj dan prije 20 godina – izjavila je Liz Cheney.
Predsjednik Biden u utorak je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojemu je poručio da deeskalira napetosti na granici Rusije s Ukrajinom, gdje se gomila vojna sila nezabilježena od ruske agresije na Ukrajinu i aneksije Krima. Rusi tvrde da se radi o vojnim manevrima koji su odgovor na “prijetnje NATO-a” i koji će trajati još dva tjedna.
Policija se oglasila o rekordnoj zapljeni kokaina
SAD i NATO su nakon 20 godina rata izgubile rat u Afganistanu.Taj rat je kao i u Vjetnamu potpuno strategijski i taktički krivo vođen pa je i rezultat sramni poraz kao i u Vijetnamu.