Nastavnici i ravnatelji, strukovni sindikati i brojni pojedinci smatraju da učenike za neprihvatljivo ponašanje treba kažnjavati oštrije nego što je u predloženom Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera predvidjelo mjerodavno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Naime, u javnoj raspravi, koja se do pred kraj srpnja vodila o predloženom Pravilniku o pedagoškim mjerama, Ministarstvu obrazovanja pristiglo je čak 195 komentara i prijedloga kako ga i čime poboljšati. Mnogim prijedlozima cilj je bio pooštriti kriterije za izricanje sankcija učenicima osnovnih i srednjih škola. Neprihvatljivo ponašanje, odnosno, kako je to Ministarstvo obrazovanja definiralo, ”povrede ponašanja” na temelju kojih se trebaju izricati kazne učenicima, podijeljene su u četiri kategorije – lakše, teže, teške i osobito teške.
Razvrstavanje u kategorije
Mnogi sudionici javne rasprave procijenili su da bi pojedina ponašanja iz kategorija s blažim kaznama trebalo prebaciti u one s oštrijim sankcijama. Primjerice, po onome što je predložilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, klađenje i kockanje nalazi se u kategoriji “lakše povrede ponašanja”, a u javnoj raspravi mnogi su predložili da ih se prebaci u “teže povrede”, dok su drugi procijenili da ih treba staviti u kategoriju “teške povrede” koje predviđaju kazne strogog ukora za osnovce i opomenu pred isključenje za srednjoškolce. Podijeljena su i mišljenja o broju neopravdanih sati zbog kojih učenicima treba izricati kazne. Dio sudionika javne rasprave tražio je da se odredi fiksni broj neopravdanih sati za koji se izriče određena kazna, što su škole do sada samostalno propisivale. U Ministarstvu drže da određivanje fiksnog broja neopravdanih sati za određenu kaznu nije dobro.
– Učenici osnovnih i srednjih škola imaju različit broj sati u školi godišnje i nelogično je zbog istog broja neopravdanih najtežu kaznu izreći nekome tko ima 700 ili 1500 sati godišnje. Smatramo da je bolje pragove, odnosno kriterije za neopravdane sate, postaviti u postocima. Mi smo predložili da učenik za 1 posto neopravdanih sati dobije opomenu, a za 2,5 posto osnovac preseljenje u drugu školu, a srednjoškolac isključenje iz škole. Mnogi traže oštrije kriterije – za opomenu 0,5 posto neopravdanih sati, a za isključenje 1,5 ili maksimalno 2 posto neopravdanih – kazala nam je Zdenka Čukelj, načelnica u Ministarstvu obrazovanja.
Oštriji kriteriji
Dodala je također da će se preciznije definirati kazne za djela počinjena na svim mjestima gdje se izvodi odgojno-obrazovni rad. To praktički znači da bi učenici kazne mogli dobiti i za neprihvatljivo ponašanje u školi u prirodi, u dvorištu, a srednjoškolci i za sve “povrede ponašanja” primjerice tamo gdje pohađaju praktičnu nastavu.
U javnoj raspravi mnogi su predložili da se počinjena šteta izrazi u novcu, međutim Čukelj kaže da je to teško učiniti zbog toga jer “nekom djetetu više znači jakna od dvjesto kuna nego nekom drugom od dvije tisuće kuna”.
>> Većina ispitanika za oštrije kazne učenicima
>> Učenici zaključani u školi, a broje im i minute na WC-u!
>> Gimnazijalci: Svi mi lako u trgovini kupimo pivo
Sve to pada u vodu kad se učenika praktično ne može izbaciti iz škole. Kako svaki učenik "ima pravo na obrazovanje" ako bi se htjelo nekoga učenika izbaciti iz škole, mora mu se naći mjesto u nekoj drugoj školi i šta se dešava, jedna škola prebaci svog problematičnog učenika u drugu školu, a zauzvrat po dogovoru mora preuzeti problematičnog iz te druge škole. Dakle ništa nije stvar bolja ni u jednoj od tih škola. Jednostavo, rješenje je popravni dom i gotovo, napraviti jedan popravni u hr za takve i jedan drugačiji odgojnibtretman jer očito im roditelji ne daju adekvatan odgoj. Ova "humanost" za problematične, a na uštrb ovih radišnih i vrijednih prelazi sve granice.