Hrvatska je 1995. poduzela oslobodilačku akciju Oluja i riječ je o
legalnoj te legitimnoj oslobodilačkoj akciji, s obzirom da je Hrvatska
imala pravo integrirati svoj ukupni teritorij i skršiti oružanu pobunu.
S takvim se stavom slaže i tužiteljstvo Haaškog suda. Na riječima. Na
djelima, Haaški su tužitelji pokrenuli optužnice protiv trojice
hrvatskih generala, glavnog vojskovođe Gotovine, šefa specijalnih
postrojbi MUP-a Markača i povjerenika za Knin Čermaka.
Optužnica pred UN-ovim Tribunalom tvrdi da je hrvatsko političko
vodstvo, s ciljem etničkog čišćenja teritorija od Srba, zajedno s
generalima isplanirala vojnu akciju kako bi postigla cilj etnički čiste
hrvatske države. Generalima se sudi i zbog nekoliko desetaka civilnih
žrtava Srba, palih tijekom i nakon dovršetka Oluje.
Tužitelji žele argumentirati optužbe o ratnim zločinima tezama o tzv.
prekomjernom granatiranju, koje je navodno poduzimala HV, kako bi
preplašila Srbe i natjerala ih u bijeg. Svjedoci u korist tih teza su
bivši UN-ovi zapovjednici, promatrači i obavještajci s terena, odnosno
teritorija Zbornog područja Split, kako ga je tretirala HV. Argumente u
korist obrane kako nije bila riječ o prekomjernom, nego granatiranju
isključivo vojnih ciljeva, iznosili su svjedoci poput bivšeg američkog
veleposlanika Galbraitha, koji je svjedočio o takvim nalazima američkih
vojnih stručnjaka na terenu.
Hrvatska je strana već drugog dana po oslobađanju Knina dopustila
dolazak stranih medija, a promatrači UN-a su počeli patrolirati u
narednih tjedan dana. Izraelska vojska ne dopušta ulazak medija, do
sada je u granatiranju stradalo već oko 300 palestinske djece. Niti
civili, niti Hamasovci nemaju koridor putem kojega bi se mogli
evakuirati iz pojasa. UN je registrirao jedan “vjerojatni” zločin
Izraelske vojske. Kažu da ima “sve elemente klasičnog ratnog zločina”.
U Oluji djeca nisu ginula
Računamo li i snage Armije BiH i HVO-a, na hrvatskoj je strani u Oluji ratovalo do 175.000 vojnika, s 360 tenkova, 800 topova, 50 raketnih lansera, 50-tak zrakoplova i helikoptera. Srpska strana je brojala do 50.000 vojnika, 150 tenkova, 350 topova, 20 lansera i 30-tak zrakoplova. Na hrvatskoj je strani poginulo oko 210 vojnika i 19 civila, na srpskoj oko 1.100, bilo je 5.000 ratnih zarobljenika i 90.000 izbjeglica. Nema podataka da je stradalo neko dijete, a procjenjuje se da je tijekom akcije na srpskoj strani bilo oko 200 kolateralnih žrtava civila.
