Ako vas nema na internetu - ne postojite, maksima je novog stoljeća. A popularno zvani web developeri ili oni koji izrađuju web stranice sve su bolje plaćeni. Tvrdnja je to što se pojavila u The Guardianu i, naravno, odnosi se na svjetsku situaciju, dok je hrvatska u mnogome napredovala, no kako tvrde ovdašnji stručnjaci ni izbliza nisu toliko plaćeni kao svjetski konkurenti.
Ipak, prognoze za budućnost svakako su svijetle. Jer vlasnici malih biznisa, obrtnici i pojedinci sve se više priklanjaju svjetskom trendu bivanja u cyber prostoru. Uz pojedince koji žele ostaviti traga u svijetu interneta, koji upravo i žive od online poslovanja, svijest je napredovala do te mjere da su gotovo svi uvidjeli da je pojava na netu bitna za ugled tvrtke.
Prema Guardianu, plaće izrađivača web stranica na najvišim su razinama poslije dotcom booma, zahvaljujući povećanju online shoppinga i stranicama koje njeguju društvenu interakciju. Sve više ljudi provodi na internetu, odnosno onlineu. To prate i marketinške akcije, te sve više njih oglašava na internetu, što je dodatno izazvalo potražnju za raznolikim sadržajima. Takva je potražnja izazvala i potražnju za web developerima, koji sada mogu s obzirom na svoje vještine uvjetovati i veće plaće.
Programerski stručnjaci pri rapidnoj internetskoj ekspanziji početkom 90-ih bili su tražena roba, no jednakom brzinom pali su u provaliju nakon što se dotcom “mjehurić” rasprsnuo. A sada su, tvrdi Guardian, oslanjajući se na istraživanje Association of Tehnology Staffing Companies (Atsco), upravo programeri i designeri vrlo vruća roba. Plaća im je u zadnjih godinu dana porasla 26 posto i nakon IT stručnjaka najplaćeniji su barem u Velikoj Britaniji. Prosječni web developer na sat zaradi 29 funti, tvrde s poslovnog portala SkillsMarket.
U Hrvatskoj nema krovne udruge koja bi pratila rad, ali i usmjeravala i regulirala stanje u branši web developera. Stoga su usluge šarolike i cijenom i ponudom. Dovoljno je u tražilicu otipkati, primjerice, “izrada web stranica” da se pojavi hrpa upravo takvih studija koji nude kompletne usluge izrade stranica, pa i dodatne usluge. Cjenici su na mnogim stranicama jasno izraženi, a neki su si dalo prilično truda ne bi li educirali potencijalne klijente o tome zbog čega i zašto im je potrebna web stranica u današnje vrijeme, te opisali kako teče proces izrade stranice. Ipak i dalje postoje web produkcije “iz garaže”, kaže nam Darije Juraj, suvlasnik tvrtke Zviz koja, navodi, od A do Ž producira web stranice.
Osobno mu ne smeta “garažna” konkurencija, no napominje, dumping cijena koji isprva privuče klijenta kasnije ostavlja dugoročne posljedice poput - nepovjerenja. Time se stvara dodatni kaos na tržištu i šteta je nepovratna. U prvi mah stranica koja “u garaži” bude 2000 kuna, a u pravom studiju oko 20.000, zvuči odlično, no kasnije klijent shvati da je postao iznimno ovisan upravo o izrađivaču stranice, a troškovi se tada penju, te u konačnici klijent zapravo ne prođe bolje, već doslovno novac baci u vjetar jer potom mora izraditi “pravu” web stranicu. Postojanje krovne udruge vjerojatno bi smanjilo kaos na tržištu, smatra Juraj. S obzirom na konkurenciju i cijene usluga, jednako se tako i plaće web developera razlikuju.
No, tvrdi Juraj, situacija se kreće na bolje, daleko je od dobre, no nema mjestu bilo kakvim bojaznima. Dotcoma je još burzovna kriza 2000. godine svela u realne okvire, a sve veća ovisnost ljudi o internetu osigurava dobru budućnost. U Hrvatskoj se, za razliku od desetak godina ranije, korištenje internetom udvostručilo. Sada 28 posto Hrvata poseže za internetom, a postoci će se sve više i brže penjati, uvjeren je Juraj, što potkrepljuju i statistički pokazatelji te procjene.
Razvoj tehnologije i sve veća prisutnost posebice tvrtki na netu potaknula je i ljude da se sve više informiraju te s već razvijenim idejama dolaze u studije za produkciju web stranice.
Specijalisti
Ne bi li stranica bila doista originalna, web designer je itekako potreban. Produkcija web stranica i to obuhvaća, te svaki studio ima i svog designera, a postoje i oni koji se bave isključivo tim dijelom posla. I dok je inače trend ponude u kompletu od tek jedne tvrtke, Alan Čabrić, vlasnik tvrtke Studio1, kazuje kako se ljudi i u samom dizajnu specijaliziraju za pojedina područja odnosno profiliraju za “uže” stvari, poput primjerice animacije, a posla im ne nedostaje. Kako tvrdi Čabrić, njegovi klijenti uglavnom su manje tvrtke te oni koji žele redizajnirati svoje stranice. Život na netu, naime, ne stoji, već se uz razvoj tehnologije pomiču stvari i u vizulanom segmentu. Klijenti traže novije, jednostavnije i brže načine komunikacije i interakcije u web prostoru.
