Jedan od naših najuglednijih svjetskih znanstvenika, molekularni biolog Igor Štagljar, hladni je Toronto nedavno zamijenio s gotovo 3500 kilometara udaljenim i toplim San Diegom. I iduća dva mjeseca upravo će se u Kaliforniji, na prestižnom Salk Institutu za biološke znanosti u sklopu svog prvog sabbaticala – programa putem kojeg neka ugledna sveučilišta omogućavaju svojim djelatnicima edukaciju svakih pet godina na lokacijama koje oni sami izaberu – usavršavati, i to kod svjetski poznatog profesora Tonyja Huntera. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih stručnjaka u području istraživanja tzv. receptora tirozinskih kinaza, proteina na površini ljudskih stanica koji funkcioniraju kao antene koje instruiraju naše stanice kojom se brzinom moraju dijeliti. Profesor Hunter ujedno je i otac jednog od najpoznatijih pametnih lijekova razvijenih do sada u svijetu, Gliveca, koji se danas uspješno koristi u liječenju brojnih vrsta tumora, a najčešće za kroničnu mijelotičnu leukemiju, tj. karcinom bijelih krvnih stanica.
Zanimljivo je i da je Štagljaru ovo prvi sabbatical u karijeri, trajat će ukupno šest mjeseci, a odlučio ga je provesti na ukupno tri lokacije. Salk Institut u San Diegu, na kojemu će provesti oko dva mjeseca, prva je stanica, a od sredine travnja do sredine lipnja usavršavanje će nastaviti u Njemačkom centru za istraživanje tumora u Heidelbergu. Sam kraj usavršavanja, prije povratka na Sveučilište u Toronto, završit će u rodnoj Hrvatskoj, i to na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu.
Lijek za 4-6 godina
Početak usavršavanja upravo na čuvenom Salk Institutu za Štagljara ima posebno značenje. Naime, profesor Hunter veliki je pobornik MaMTH tehnologije koju je razvio Štagljarov tim u laboratoriju u Torontu, a njome se mogu analizirati signalni putevi svih receptora na površini ljudskih stanica. Tom metodom 2014. godine ista je ekipa “upecala“ Crk II, novi biomarker za rak pluća. Riječ je o velikom otkriću koje je objavljeno u prestižnom časopisu Nature Methods i koje je otvorilo put novom lijeku za rak pluća, jednom od najzloćudnijih tumora koji pogađaju čovječanstvo i od kojeg je samo prošle godine u svijetu umrlo oko 1,7 milijuna ljudi.
– Kao pobornik naše metode profesor Hunter me pozvao da u njegovu laboratoriju razvijemo strategije za kolaboracijske projekte koji će uključivati primjenu MaMTH tehnologije na svih 58 RTK receptora uključenih u nastanak brojnih ljudskih tumora. Ta zajednička istraživanja koja vodimo profesor Hunter i ja zasigurno će za nekoliko godina rezultirati interesantnim otkrićima te, nadamo se, jednog dana i novim preciznim terapijama protiv brojnih ljudskih karcinoma – uvjeren je Igor Štagljar koji će u sljedeća dva mjeseca u San Diegu održati i šest različitih predavanja.
A kontakti koje se nada uspostaviti pomoći će mu da promovira i nova dostignuća u području razvoja antitumorskih lijekova te da ubrza dosadašnja istraživanja svoga tima.
– Svakako ću sljedećih šest mjeseci utrošiti i kako bih konačno formirao našu novu biotehnološku kompaniju pod nazivom “Protein Network Sciences”, koju ću voditi sa svojim poslovnim partnerom, inače hrvatskog porijekla, dr. Ivanom Plavecom iz San Francisca. Kompanija će biti smještena u Torontu i počet će raditi u sljedećih nekoliko mjeseci – otkriva Štagljar.
Sama istraživanja, otkriva nam naš znanstvenik, na nedavno otkrivenom biomarkeru Crk II, idu brzim koracima. Sve, kaže Štagljar, ide po planu koji su si i zacrtali.
– Naš prototip lijeka usmjerenog protiv proteina Crk II već je prošao prve 4 od ukupno 7 faza u stvaranju određenog lijeka. Upravo smo završili fazu kemijske optimizacije lijeka i početkom lipnja počinjemo pretklinička ispitivanja našeg prototipa lijeka. Kako sada stvari stoje, od prvih smo kliničkih pokusa, odnosno testiranja lijeka na eksperimentalnim skupinama pacijenata iz Kanade, udaljeni otprilike 18-24 mjeseca. Ako i ta klinička istraživanja budu uspješno apsolvirana, naš bi lijek mogao doći na razmatranje u Američku agenciju za hranu i lijekove (FDA) za 4 do 6 godina – optimističan je Štagljar.
A osim što uživa profesionalno, Štagljaru je privremena selidba u San Diego odlično “sjela”. San Diego mu je, kaže, zasigurno jedan od najdražih gradova ne samo u SAD-u nego u cijelom svijetu. Oduševljavaju ga blaga klima i temperature koje se cijele godine, i zimi i ljeti, kreću od 22 do 24 Celzijeva stupnja.
Od -30 do ugodna 22
– Ljeti nema sparina pa vam ne treba ni klima-uređaj, a kako se temperature zimi po noći spuste na najniže 10 stupnjeva, ne treba vam ni skupo grijanje – kaže Štagljar.
Osim u klimi San Diega, posebice u njegovoj okolici, uživa i u predivnim plažama na kojima se, kaže, čovjek doista može opustiti nakon napornog radnog dana.
– Možete se relaksirati i uz surfanje po velikim valovima ili džogingom po plaži. Zapravo, moram vam priznati da radni dan započinjem džogingom i tjelovježbom na plaži La Jolla Beach Shores koja se nalazi samo pet minuta od moje privremene kuće ovdje u San Diegu – kaže Štagljar.
Takvom kvalitetom života, dodaje, u Torontu se ne može pohvaliti jer se od prosinca do ožujka ne može trčati vani zato što se temperature spuste i do -30 stupnjeva.
>> Igor Štagljar dobio nagradu "Inovator Godine"
>> Igor Štagljar proglašen znanstvenikom s najviše stila na svijetu
