Već se godinama priča o digitalizaciji kina, promjeni koja bi udahnula novi život filmskim prikazivačima i omogućila potpuniji, bogatiji doživljaj gledanja filmova. No tek se sada dogodila prekretnica u tranziciji prema digitalnom. Vodeći su holivudski studiji nakon tri godine pregovora konačno našli zajednički jezik i dogovorili jedinstveni standard za digitalno prikazivanje filmova. Dogovor je postignut tek nakon što je američka kina zadesila sudbina hrvatskih: smanjenje broja gledatelja.
Koliko je važan postignuti dogovor, najbolje je pokazala reakcija filmaša. Frank Piseron, predsjednik američke filmske akademije koja organizira i dodjeljuje Oscare, izjavio je kako će dogovor obilježiti sljedećih stotinu godina filmske umjetnosti.
- Digitalno kino ubrzano postaje standard i mijenja način na koji se filmovi snimaju, gledaju i doživljavaju. Gotovo čitavo desetljeće zagovaram digitalno kino i ovo je dan kojeg sam dugo čekao - izjavio je George Lucas, čiji su "Ratovi zvijezda: Epizoda 2: Rat klonova" prvi film snimljen digitalno.
Redatelj "Titanica" James Cameron također smatra da će digitalno kino značiti "revoluciju u iskustvu gledatelja". Najjezgrovitiji je ipak bio komentar redatelja "Forresta Gumpa" Roberta Zemeckisa: - Aleluja. Bilo je i vrijeme.
Kino će se tako pridružiti ostalim oblicima zabave koji su već prošli tranziciju u digitalnu eru, poput glazbe i videa. Nema sumnje da će savršenija digitalna tehnologija potaknuti povratak gledatelja u kina, koji su se već počeli pitati ima li smisla plaćati skupu cijenu ulaznice za filmsko iskustvo koje je kvalitetom inferiorno doživljaju kućnog kina u komforu vlastita doma. U SAD-u i Japanu se na listama najgledanijih filmova redovito pojavljuju naslovi koji se prikazuju samo u digitalnim IMAX kinima, a nekoliko IMAX dokumentaraca gledanije je od "Fahrenheita 9/11" ili "Ludih za oružjem".
Tko dobiva, a tko gubi?
U digitalnom kinu projektorom i projekcijom upravlja računalo, a filmovi se u kino ne dostavljaju na vrpci već internetom, preko satelita ili na disku. Za holivudske mogule to znači smanjenje troškova i do 75 posto u odnosu na skupu vrpcu i visoke troškove distribucije. Za nas obične ljude to bi pak moglo značiti povećanje troškova. Jer, pristojan digitalni projektor danas stoji oko pola milijuna kuna. Nema sumnje da će cijene, nakon dogovora o zajedničkom standardu, uskoro pasti, a s vremenom doći na razinu sadašnjih analognih projektora. No tko će u međuvremenu platiti visoke troškove digitalizacije? Najvjerojatnije opet mi, gledatelji.
