Ovog vikenda, s ulaskom u novu godinu, ulazimo i u dvomjesečnu sezonu odlazaka na skijanje. Zanimljivo je da se uoči ljetnih mjeseci odmora puno očekuje od slobodnog vremena, pojačano se obilaze knjižare, a i mediji su puni preporuka knjiga za plažu. Knjige za skijanje nitko ne preporučuje, iako su dani kraći a noći duže i vrijeme za čitanje je izglednije. Zato evo, u novogodišnjem broju, nekoliko knjiga za zimu, snjeg i kratke dane.
Peter Hoeg: "Smilla osjeća snijeg"
Roman danskog autora Petera Hoega "Smilla osjeća snijeg" objavljen je na danskom 1992. godine, u Americi je bio knjiga godine 1994., a po njemu je 1997. snimljen film s Juliom Ormond koja tumači lik heroine Smille. Smilla Jaspersen susjeda je maloga Grenlanđana koji je, po svim indicijama, nesretnim slučajem pao s krova punog snijega. Policija bi željela zaključiti slučaj, ali Smilla, znanstvenica koja se bavi istraživanjem prirode leda, analizirajući dječakove tragove zaključit će kako pad nije bio slučajan, i tako će početi njezina privatna istraga. Povezujući niz naoko nevažnih pojedinosti, Smilla će pokušati razotkriti sponu između nekad moćnog poduzeća Kriolit, odvjetničke tvrtke Hammer & Ving, profesora eskimskih jezika dr. Lichta i državnoga sudskog patologa Johannesa Loyena. Potraga za istinom odvest će Smillu kroz mrežu obmana, laži i nasilja natrag na vječni led Grenlanda. Priča o manjinstvu, nepripadanju, vječnom gubitku…
Josip Mlakić: Skica u ledu
"Skica u ledu" počinje kao napeti krimić, prerasta u ratni roman, da bi završila kao distopija, no prije svega to je priča o dvojici braće, o njihovim oprečnim karakterima i prijateljstvima iz bosanskoga gradića, o ljudima s kojima dijele sudbine. Josip Mlakić virtuozno, bešavno spaja svoje opsesivne teme i ispisuje veličanstvenu, gotovo biblijsku priču u kojoj blagost i grubost idu jedno uz drugo, u kojoj se zbivaju čudesa, ali i neopisive strahote. "Skica u ledu" roman je u kojem se isprepleću složeni matematički zadaci i okrutna ubojstva, ratni zločini i umjetničke slike, koji nepravdu života dovodi u sklad, a kaos u red kakav može stvoriti samo ljubav. Neobična i privlačna knjiga, koja je trebala postati kulturni događaj barem jedne sezone, jer nadmašuje književnost u kojoj je nastala. Ali je, na žalost, ostala uglavnom nepročitana. Jedno od budućih velikih otkrića svojih čitatelja.
"Snijeg" je kriminalistički roman dobitnika nagrade Booker Johna Banvillea, priča o obitelji čije tajne isplivaju na površinu kada u njihovu aristokratskom domu osvane tijelo ubijena svećenika. Knjigu je ove godine objavila Naklada Vuković i Runjić, u prijevodu Mie Pervan, a originalno izdanje iz 2020 godine popratile su je sjajne recenzije: "Banville postavlja, a zatim vješto ruši format Agathe Christie… bogato i sofisticirano."; "Zlokobni i uznemirujući 'Snijeg' ima sve elemente klasične misterije seoske kuće - tijelo u knjižnici, zatvoreni krug osumnjičenih, ružno vrijeme - sve uzdignuto Banvilleovom besprijekornom, prodornom naracijom."; "Prekrasno izvedeno vraćanje u prošlost koje budi nostalgiju i povremeno koketira s čitateljem."; 'Snijeg' je jedna od autorovih najboljih – i jedna od općenito najboljih misterija ove ili bilo koje druge godine."; "Promišljeno i nijansirano."; "Savršeno za doba godine kada sjene iz dana u dan postaju sve duže i tamnije."
Karl Ove Knausgård: Zima
Knjiga eseja "Zima" drugi je dio kvadrilogije "Enciklopedija godišnjih doba" koju je Knausgård objavio 2015. godine dok je iščekivao rođenje svoje četvrte kćeri. O toj knjizi jednog od europskih klasika našega doba zapisali su: "Knausgård nije prvi koji razmišlja o svagdanjim, običnim stvarima, razlika je samo u tome što to njegovo razmišljanje o svagdanjem rezultira nesvagdanjom književnošću."; "Zima obasjava stvari na istinit i neočekivan način. Život je kratak, a zima duga i mračna. Rabi refleksnu traku."; "Autor osvjetljuje svijet svetim sjajem iznenađenja i suosjećanja... Dobitno unutarnje putovanje u najintimnije godišnje doba."; "Eseji u 'Zimi' odlikuju se iznimnom profinjenošću promišljanja koja je privukla tolike čitatelje ranijim Knausgårdovim djelima. Šteta koju je njegov otac možda počinio može se ispraviti. Pišući za svoju kćer, Knausgård obnavlja plemenitu mogućnost da se civilizirani život provede istražujući svijet sa znatiželjom i divljenjem."
Thomas Mann: Čarobni brijeg
Ovaj veliki društveno-idejni roman koji je Thomas Mann pisao 11 godina i za koji je 1929. godine dobio Nobelovu nagradu, događa se se u jednom švicarskom sanatoriju. Govori o mladom, dvadesettrogodišnjem inženjeru Hansu Castropu, koji za vrijeme ljeta, nekoliko tjedana prije nego treba krenuti na praksu u jednom brodogradilištu, odlazi u posjet svom bratiću Joachimu Ziemssenu, te ostaje sanatoriju punih sedam godina. Navikava se na način života i običaje, stječe prva poznanstva i simpatije. Ljudi iz sanatorija samo naizgled vode običan život bolesnika, u ovoj velikoj alegoriji, među najvećima u povijesti književnosti, predstavljaju sliku bolesne Europe pred Prvi svjetski rat. Roman je to koji govori o velikim pitanjima epohe, ali i jedna od onih knjiga za koje se mnogima čini da su ih pročitali, jer po priči i iz druge ruke znaju gotovo sve o njima. Ljudi na kraju i sami povjeruju da su čitali "Čarobni brijeg", a zapravo nisu. Dobra je prilika da se to ispravi. Zbog vlastitog zadovoljstva, ni zbog čega drugog.
VIDEO Neutješna obitelj i prijatelji oprostili su se od Massima: Posebno je proživljavao umjetnost
