Američki je Kongres prošlog tjedna usvojio zakon kojim se ukida
sadašnja, analogna televizija: u roku od tri godine, do 17. veljače
2009. svi Amerikanci moraju pribaviti opremu za digitalan prijam TV
signala jer nakon tog datuma više neće moći gledati televiziju na
postojećim televizorima s običnom analognom antenom.
Premda se čini da je riječ o prilično radikalnom rezu, to ustvari nije
tako: naime, raniji su zakoni obvezivali TV kuće da dokinu analogno
emitiranje kad digitalna TV postane dostupna za 85 posto gledatelja, a
trenutačno 84 posto Amerikanaca prima TV program preko kablovske ili
satelitske TV; njih tek 14 posto preko obične antene prima samo TV
programe dostupne s obližnjeg odašiljača.
Premda digitalna televizija nudi brojne prednosti u odnosu na analognu,
pravi razlog za njezino požurivanje jest želja telekomunikacijske
industrije da se dočepa frekvencija na kojima se sada emitira TV
program, a koje mogu poslužiti za učinkovitiji pristup internetu i
mobilnim mrežama od onih koje su sada dostupne.
Drugim riječima, novi medij internet ubija onaj stari
televiziju, onakvu kakvu smo je poznavali. Američki je Kongres odredio
i sredstva dvaput po 40 dolara za svako domaćinstvo kako bi
i siromašniji gledatelji mogli prijeći na novu, digitalnu tehnologiju.
Slična odredba postoji i u zapadnoeuropskim zemljama, gdje će država
novčano stimulirati "zakašnjele" gledatelje da nabave potrebnu novu
opremu.
U cijeloj će Europi analogna televizija prestati postojati u sljedećih
desetak godina. U Njemačkoj su neke regije već prestale emitirati
analogni signal (prvi je to učinio Berlin s okolicom), a taj će primjer
slijediti čitava zapadna Europa: u Austriji je analogna TV gasi već
sljedeće godine, u Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i ostatku Njemačke
2008., u Francuskoj i Španjolskoj 2010., u Britaniji, Češkoj i
Slovačkoj 2012., a u Poljskoj i Mađarskoj 2014.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja još nije
definirala datum potpunog prelaska na digitalnu TV. Program nacionalnih
TV kuća eksperimentalno se emitira digitalno još od 2002. i danas je
dostupan većini stanovnika Hrvatske, a odašiljači i veze spremni su
potpuno prijeći na digitalnu tehnologiju čim se donesu potrebni zakoni
i odrede sredstva.
U ovom trenutku, većina građana Hrvatske ni ne zna da ima mogućnost
pratiti digitalni program HTV-a, Nove TV i RTL-a. Doduše, slična je
situacija bila i u dijelovima Njemačke gdje je ukinut analogni signal:
premda se datum ukidanja neprestano isticao preko medija, prodaja
digitalne opreme porasla je za gotovo 80 posto tek nakon što su kupci
shvatili da više uopće ne mogu gledati televiziju bez nje.
Za prijam digitalne televizije potreban je digitalni prijamnik koji se
u Hrvatskoj može nabaviti za 500 do 1000 kuna. Cijene će dakako padati
što se više ljudi bude odlučivalo za kupnju; u zapadnoj Europi su
cijene osjetno niže, a izbor bolji. Na našem tržištu nudi se tek
nekoliko modela televizora s ugrađenim digitalnim prijamnikom, i to po
astronomskim cijenama.
No za većinu građana prijelaz na digitalnu TV ipak će biti bezbolan:
kako čitava Europa rabi isti sustav (DVB-T; sličan sustav DVB-S već je
istisnuo analogiju u satelitskoj TV, a isto će se dogoditi s digitalnom
kabelskom televizijom, DVB-C), televizori s ugrađenim digitalnim
prijamnicima bit će sve češći i jeftiniji, sve dok jednog dana više i
nećete moći kupiti televizor bez njega.
DIGITALNA TELEVIZIJA ŠIRI SE POD PRITISKOM TELEKOMUNIKACIJSKE INDUSTRIJE
SAD gasi analognu TV
