Da se nakratko prebacimo u godinu 2050. i uzmemo novine u potrazi za glavnim izvorom političke debate i generalne anksioznosti stanovništva 2019. odgovor bi nedvojbeno bio – imigranti. I u Europi i s druge strane Atlantika postaju platforme za dobivanje izbora, poticaj za jačanje nacionalističkih stranaka i opravdanje za autoritarna ponašanja (demokratski izabranih) vođa.
Tri su osnovna argumenta skeptika kojima oni objašnjavaju svoja stajališta o gradnji zidova ili zatvaranju granica u strahu od imigranata.
Prvo, stvara se percepcija opasnosti koja je dodatno potaknuta terorističkim napadima ISIS-a, ali i govorima političara koji citiraju tvrdnje o predatorskim ponašanjima imigranata.
Časopis Economist situaciju je jasno ilustrirao na primjeru dviju zemalja koje je situacija s imigrantima stavila u fokus – SAD zbog izbora Trumpa koji Ameriku navodno spašava od opasnog pritoka ostalih nacionalnosti i Veliku Britaniju zbog Brexita koji je bio i reakcija na imigrantski val.
Prema istraživanju, od 2007. u Britaniji je godišnje šestero ljudi umrlo uslijed terorističkih napada što znači da je veća šansa da će Britanac umrijeti od udara groma. Također, rođeni Britanci i Amerikanci u prosjeku su odgovorni za više nasilnih prekršaja no njihovi vršnjaci imigranti. Jasno je da postoji strah od utjecaja nepoznatog, ali iracionalno ga je pripisivati populaciji koja u razvijene države uglavnom dolazi bježeći od nasilnih i opresivnih sustava.
Drugi argument odnosi se na navodnu lijenost imigranata. Zemlje poput Njemačke ili Švedske u početku vala imigracije 2015. godine pogriješile su dopuštajući imigrantima ostanak bez obveze zaposlenje i s benefitima poput besplatne hrane, smještaja i obrazovanja.
Dok je kratkoročna pomoć potrebna, zemlje poput Velike Britanije koje od imigranata traže plaćanje troškova, uključujući i poreze i zdravstvo vidjeli su veću motiviranost imigranata no domaćeg stanovništva, kao i ekonomski rast koji pozitivno na utječe na društvo. Imigranti su također spremniji preuzeti manje plaćene fizičke poslove i suprotno stavovima u konzervativnim medijima, prema istraživanju četiriju ekonomista za New York Times, oni ne smanjuju minimalce već naprotiv, dugoročno podižu standard i dnevnice za sve radnike.
Treći argument odnosi se na strah od nepoznatog, od novopridošlica koji uzimaju naš identitet, namećući svoje običaje i ugrožavajući zapadnjačke civilizacijske tekovine.
Većina koja dolazi ne želi povrijediti te vrijednosti poput demokracije nego dolazi baš zbog vjere u njih. Naravno da ima primjera s ekstremnim stajalištima, ali ima ih i kod rođenih Europljana.
Nije li nedavna povijest pokazala da su opasniji ultradesničari sa svojom agresivnom retorikom? Jasno je da se radi o kompleksnoj temi, ali bilo bi korisno da umjesto demoniziranja drugačijeg, pokušamo uistinu zastupati postulate otvorenosti i demokracije na koje smo toliko ponosni.
Umjesto zidova ne otvoriti širom vrata, ali pustiti i da se sami razvijemo kroz upoznavanje s nepoznatim. Barem iz sebičnih, ekonomskih, razloga.
Nisu opasniji ultradesničari od ultralijevičara, i jedni i drugi su pobili milijune u prošlom stoljeću. Sada u većin država Europe ali i Zapadne demokracije vladaju ljevičari pa naravno da se budi desnica i vraća poredak prema sredini. Problem kod imigranata nije u lijenosti, problem je što se ne žele uklopiti u sredine u koje su došli. Oni ne žele integraciju, ne žele stavove i poglede svojih domaćina, oni žele samo njihov standard ali da nastave s naćinom života kako su živjeli u prethodnoj domovini. Zato postoji sve više kvartova u kojima vladaju šerijatski zakoni, zato postoje kvartovi u kojima "volonteri" vrše ophodnje i upozoravaju prekršitelje da se ne mogu ponašati kao da žive u Europi nego se trebaju ponašati kao da još uvijek žive na Bliskom Istoku. Pa čak i jedna Švedska ima problema i kvartova u koje ne smije ući niti policija. Čak i jedna Švedska ima sve više iseljenika koji više ne mogu živjeti u Švedskoj jer im je dosadila "politička korektnost". Ljudi vide što im serviraju mediji a što zaista vide oko sebe, naravno da će se okrenuti desnici.