Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KARLOVAČKO URBANO PLEME

Kad odete u faf, labatorci će od vas napraviti sapun

Karlovac
Foto: Srđan Hebar
1/7
29.11.2017.
u 20:12

Svojevrsni homage gradu koji nestaje, kakav pamte još samo stariji ili ga osjete u govoru bake koja priča o ljepšim vremenima kada su cura i dečko hofirali i po slastice išli k cukerpekaru, Morana Rožman skupila je u rječniku, ‘spomenaru’ Karlovca

Budi kuš! Do sad si fafal u birtiji i bil s kojekakvimi fuksami, a sad pod šajbom dolaziš doma! Čula sam i tri ulice dalje kaj vučeš te škornje i vidla te kroz oberliht da si stal u gasici – da se ovim riječima danas obratite nekom Karlovčaninu, teško da bi razumio što mu govorite. Još će manje znati što ste mislili rečenicom: Braco je napikaval žeravke na širhakl kak bi rasturil vatru u šparhetu, cucak si je za spat drpnul ajmipedkl, a mačak brusil pandže na nudlpretu. Baš tu rečenicom napisala je Karlovčanka Morana Rožman u svojem Rječniku karlovačkog urbanog plemena.

Svojevrsni je to homage gradu koji nestaje, kakav pamte još samo neke starije generacije sa starih razglednica ili ga osjete u govoru bake koja priča o mladosti, nekim davnim, ljepšim vremenima kada su cura i dečko hofirali i po slastice išli k cukerpekaru. Sve te stare izraze i riječi, uglavnom germanizme izmiješane s domaćim riječima, kojima su stariji Karlovčani govorili, Karlovčanka Morana Rožman, predsjednica Udruge Paviljon Katzler, stavila je na papir – da se ne zaboravi. Unatoč zaboravu, upozorava nas da čak i danas kada Karlovčanin dođe u neku drugu sredinu, izdvaja se naglaskom, izrazima.

– Ponekad nisam znala treba li mi zbog toga biti neugodno ili trebam li biti ponosna na to. No, činjenica je da je to izuzetna vrijednost kulture baštine Karlovca i odlučila sam stari karlovački govor oteti zaboravu, a struka na temelju njega može izvući neke zaključke – priča nam Morana dok zajedno listamo Rječnik u kojemu je čak četiri tisuće riječi. Neke od njih znala je jer ih je i njena obitelj koristila, no zbog nekih je morala pokucati na vrata brojnih karlovačkih obitelji.

– Negdje sam pronašla podatak da je dovoljno samo sedam posto došljaka, ili po karlovački, dotepenaca, za ozbiljno narušavanje kulture jednog grada. Karlovcu koji je nastao iz močvare, gdje su svi istovremeno i purgeri i dotepenci, skidam kapu što je uspio postati i ostati grad. Za mene je potraga za rječnikom grada bila prava sreća, zadovoljstvo i igra. Imala sam pravu ‘vojsku’ pomoćnika koji su mi donosili listiće pune novih riječi i pojašnjenja.

Pa čak i nedavno na promociji ljudi su mi donosili nove pojmove i shvatila sam da može nastati i treća verzija Rječnika – priča nam autorica. Činjenica da je Karlovac nastao zbog vojnih potreba, te da je prvo stanovništvo bila Austrougarska vojska, a tada književni jezik njemački, ostavila je veliki utjecaj na kulturu i jezik koji se osjeća čak i sada u 21. stoljeću. Stanovništvo koje je živjelo uokolo, na Dubovcu, Mekušju, u selima uz rijeke, polako su useljavali u grad i tu je došlo do miješanja stanovnika, jezika, kulture. Karlovački je rječnik zato pun germanizma, čak se i jedna riječ sastojala od dva dijela; ‘domaćeg’ i germanskog, poput izraza cukerpekar za slastičara. Nahtkasl i danas bake kažu za noćni ormarić ili bademantil za ogrtač koji se koristi nakon kupanja. Stoljećima se taj jezik njegovao uz neke manje izmjene.

– Činjenica je da sam u potrazi za starim karlovačkim izrazima hodala tek po nekim gradskim četvrtima poput Dubovca, Banije, Gaze gdje još žive stari karlovčani. U novi dio grada nije bilo smisla dolaziti. Novi je dio grada, kada su govor i kultura u pitanju, izmijenjen najviše nakon Domovinskog rata. Tu starih karlovačkih izraza gotovo da nema. Ironično, ali najmanje je Karlovčana u najstarijem dijelu grada, u karlovačkoj Zvijezdi. Tamo ili uopće nema ljudi ili je riječ o novim stanarima. Da apsurd bude bolji, rijetki koji današnji Karlovčanin uopće zna što je gasica, niti da, kada prolazi kroz Zvijezdu, prođe pored desetak gasica – kaže nam Morana.

– Osim toga, riječ faf je ostala do danas očuvana i među mladima, koji će i sada, kao i prije stotinu godina, kada se idu napiti s društvom, reći da idu u faf. No, ne znaju gdje se naći ako ih pozovete na staru Koranu, kod zidića, na Promenadu, kod Đovija, kod Nule, ne znaju niti gdje je Pavelićevo naselje, a i sve dijelove automobila možete pobrojiti tako da vas rijetko koji mladi automehaničar može shvatiti. Posebno ako mu kažete da vam bremza štejka ili da vam se klima štosdenfer! Tu se krije bogatstvo starog gradskog jezika koji nove generacije ne poznaju. Oni grade neki novi Karlovac – zaključuje M. Rožman.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije