Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 50
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ANALIZA

Izborima se 
kod nas nikada ništa ne mijenja. Zato nam treba nacionalna vlada stručnjaka

Akademik Davorin Rudolf
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
14.12.2015.
u 16:58

Monti je spasio Italiju od bankrota. Zašto nije uspio na izborima? U izbornoj utrci izjednačio se s političarima. Birači su ga prihvatili kao premijera stručnjaka, ali ga nisu željeli prihvatiti kao političara!

Prije otprilike tri godine javno sam objavio prijedlog o osnivanju nacionalne vlade stručnjaka. Razlozi su bili: srljanje zemlje u još dublju svekoliku krizu, a aktualna vlada Zorana Milanovića, konfuzna, neiskrena, ostavkama nagrizena, sastavljena i od pojedinih nekompetentnih ministara, nije umjela i nije mogla zaustaviti opći pad. Sada se u nas vode žestoke rasprave o formiranju reformske vlade slične vladi stručnjaka, pa mi se čini valjanim ponovno iznijeti gledište koje ovaj put podupire nastojanja Mosta da se reformska vlada stručnjaka u nas što prije formira.

Osoba priznatog autoriteta

Odmah u početku želim istaknuti da bi se nacionalna vlada stručnjaka, ako se prijedlog Mosta prihvati, nominirala i birala sukladno Ustavu. Predsjednica Republike, nakon konzultacija s liderima političkih stranaka HDZ-a i SDP-a ili s vodstvom jedne od tih stranaka, zajedno s liderima Mosta (imaju većinu zastupničkih mjesta u Hrvatskome saboru) povjerila bi mandat nestranačkoj osobi priznatoga autoriteta, koja svojim znanjem, vrlinama, umijećem, osobnom odgovornošću, voljom i odlučnošću, svojim snažnim patriotizmom, jamči učinkovit rad Vlade (o budućemu mandataru, naravno, mogu se konzultirati i poslovne, znanstvene, staleške institucije i udruženja, neke udruge civilnoga društva i dr.). Zastupnici u Saboru odobrili bi program mandatara i potvrdili izbor premijera i ministara. Mandat vlade može se ograničiti, primjerice, do sljedećih parlamentarnih izbora ili na neki kraći rok (vlade stručnjaka su uvijek kratkoga vijeka, djeluju dok se gospodarske ili političke prilike u državi poboljšaju), a Sabor bi istodobno precizirao prioritete koje bi reformska vlada u svojemu mandatu morala ostvarivati (hitno zaustavljanje nezaposlenosti i siromaštva u zemlji, smanjenje javnoga duga, donošenje novoga zakona o izbornome sustavu i sl. ) i trajno bi nadzirao ostvarivanje zadanog programa.

Postavljanjem na čelo izvršne vlasti vlade stručnjaka ne narušava se, dakle, ustavni poredak, niti se u temelju suspendira pluralistički stranački sustav u zemlji. U razdoblju ozbiljnih kriza vitalni nacionalni interesi jednostavno se stavljaju iznad stranačkih.

O vladi stručnjaka izražena su u javnosti različita mišljenja, od podrške do odbijanja...

Čini mi se važnim osvrnuti se na stajalište premijera Zorana Milanovića. On je svojedobno (reagirajući na moj prvotni prijedlog) ustvrdio da stručnjaci nikada ni u jednoj državi nisu izvukli zemlju iz krize pa neće ni Hrvatsku (Slobodna Dalmacija, 8. ožujka 2013.)! Uzeo je za primjer Italiju u kojoj je od 16. studenoga 2011. do 28. travnja 2013. izvršnu vlast ostvarivala vlada Marija Montija, stručnjaka svjetskoga kalibra koji je, kao premijer, na parlamentarnim izborima u Italiji 2013. doživio pravi fijasko.

Budući da je "model Monti" po mnogočemu najbliži koncepciji reformske nacionalne vlade stručnjaka koju sada predlaže Most, dobro je potanje razmotriti iskustvo Italije, posebice kako je tekao postupak i izbor Montijeve vlade (u talijanskome Senatu Monti je svoju vladu nazvao "vlada u službi nacije"), naposljetku što je uzrokovalo neuspjeh Montija na izborima.

Postavljanje Marija Montija na funkciju predsjednika talijanske vlade bilo je djelo predsjednika Talijanske Republike Giorgia Napolitana. Nakon ostavke premijera Silvija Berlusconija, Napolitano je – oslanjajući se na svoj neupitan autoritet u Italiji – najprije obavio konzultacije s liderima vodećih političkih stranaka (i s Berlusconijem u ostavci), a potom, sukladno Ustavu, nominirao Montija za premijera do sljedećih parlamentarnih izbora 2013. Monti – dugogodišnji rektor Sveučilišta Bocconi u Milanu, član nekoliko važnih komisija u EU, vodeći član utjecajne Bilderberg skupine, savjetnik bankarske kuće Goldman Sachs i dr. – dobio je povjerenje u Senatu i u Zastupničkom domu s najviše glasova u povijesti Talijanske Republike (glasovali su protiv jedino članovi Sjeverne lige). Montijeva vlada bila je sastavljena isključivo od stručnjaka, nijedan od ministara nije bio član neke stranke. Među 19 ministara bilo je sedam sveučilišnih profesora i pet doktora znanosti. On sam je u prvoj rundi bio preuzeo i dva ministarstva, gospodarstva i financija (sredinom 2012. prepustio je ta mjesta sveučilišnome profesoru ekonomije i financija Vittoriju Grillu).

Što se razumijeva pod terminom "premijer i ministri stručnjaci"? To su prije svega ljudi koji su visokoobrazovani specijalisti u području u kojemu profesionalno djeluju, osobe, dakle, najviših umijeća u poslu koji obavljaju, visokih moralnih i etičkih standarda kojima je dobrobit građana i države iznad njihovih osobnih interesa.

Naš narod kaže: umni i čestiti ljudi. Dakako i oni imaju svoje političke i ideološke svjetonazore, i oni su imanentno političari, ali u pravilu nisu članovi političkih stranaka pa se po tome, grubo rečeno, razlikuju od ministara "čistih" političara (najčešće stranačkih funkcionara).

Mandatar za sastav vlade stručnjaka najčešće ne predlaže za ministre članove stranaka, pogotovo ne stranačke profesionalce (ljude koji su postavljeni ili izabrani na radna mjesta zahvaljujući svojoj stranačkoj pripadnosti), jer on i ministri u načelu djeluju neovisno o strankama, nisu vezani pojedinačnim stranačkim programima, napucima, prijedlozima ni stranačkom stegom. Vlada stručnjaka osigurava disciplinirano upravljanje bez utjecaja interesnih skupina.

I stručnjaci iz stranaka

U nas bi mandatar mogao kandidirati za ministre i one stručnjake koji su članovi političkih stranaka (ne samo SDP-a ili HDZ-a). Važno je da su visokokvalificirani, sposobni i moralno apsolutno podobni ljudi, koji jamče, postignutim ostvarenjima i iskustvom, siguran i brz izlazak iz krize. U Grčkoj je nestranački predsjednik vlade (2011. – 2012.) Lucas Papademos, doktor ekonomskih znanosti, predavač na Harvardu i Sveučilištu u Frankfurtu, sastavio vladu u kojoj su ministri bili iz triju grčkih stranaka Svehelenskog socijalnog pokreta (PASOK), Nove demokracije i Nacionalne radikalne stranke. Kinezi bi rekli: nije važno je li mačka bijela ili crna, važno je da lovi miševe!

Vratimo se Montiju. On jest stabilizirao talijanske financije, rekao je naš premijer, ali se obrukao na izborima. Dobio je samo 10 posto glasova. Ta premijerova izjava je, rekao bih, primjer nepodnošljive lakoće ocjenjivanja. Monti je po općem mišljenju spasio Italiju od bankrota. Zašto nije uspio na izborima? Zato što je načinio nedopustivu grešku: premda je bio doživotni senator, upustio se u izbornu parlamentarnu utrku i na taj se način izjednačio s "čistim" političarima. Talijanski birači su ga prihvatili kao premijera stručnjaka, ali ga nisu željeli prihvatiti kao premijera političara! On je izlaskom na izbore za većinu građana postao "jedan od onih". U srazu s parolašem Beppeom Grillom i parolašem Berlusconijem, primjerice, svjetski majstor financija i ekonomije sa svojim kompliciranim znanstvenim ekonomskim analizama i pokazateljima, po naravi tih i povučen, jednostavno je bio previše ozbiljan za Talijane!

Valja imati na umu i ovo. Talijanski su birači odavna prozreli svoje političare pa im izbori dođu kao neka vrsta folklora i razonode. Nonšalantnost naših susjeda na izborima je donekle razumljiva jer je Italija – premda je još uvijek u ozbiljnim gospodarskim teškoćama – po visini bruto društvenoga proizvoda osma u svijetu, četvrta u Europi. Hrvatska je, međutim, mala, nezanimljiva, oglodana zemlja kojoj prijeti gospodarski i financijski kolaps zbog "grijeha struktura", zapravo naših političkih elita. Zbog toga sam predložio i sada se zalažem za formiranje nacionalne vlade stručnjaka, a ne prijevremene izbore, jer se izborima u nas – zbog lošeg izbornog sustava koji je građane birače pretvorio u nezainteresirane građane obične glasače – gotovo ništa ne mijenja. Izborima se u nas samo ponavljaju u vlasti likovi koji godinama, neki desetljećima, plutaju državnim ili političkim vrhom bez prepoznatljivih radnih rezultata i osobne političke odgovornosti. A staro je pravilo da nas oni koji su nas uveli u krizu, SDP i HDZ prije svih, ne mogu iz nje izvući.

Produbljivanje krize

Da naši političari u Vladi vode zemlju u pravome smjeru ne bi nam padalo na pamet predlagati vladu stručnjaka. Aktualna je vlada, nažalost, bila, a i još je, rasklimana drugoligaška ekipa nemoćnih ministara. A s drugoligaškim timom ne može se igrati u premier ligi, ma koliko to netko htio. Stoga prijedlog Mosta nije antiesdepeovski ni prohadezeovski, i obrnuto. Reformska vlada stručnjaka, bez stranačkih utjecaja i stega, autokratskih i arogantnih stranačkih lidera, oslobođena partitokracije, političkoga revanšizma, posebice obveze postavljanja na važna radna mjesta u javnim poduzećima i državnim agencijama nekompetentnih rukovodilaca samo zato što su članovi neke stranke, naposljetku i svakojakih muljaža (kumova, rođaka, raznoraznih utirajica i sl.), eto takva vlada može normirati i ostvariti važne strukturne reforme, zaustaviti produbljivanje gospodarske, političke, moralne krize i upaliti svjetlo u dugome hrvatskom tunelu.

Istodobno dok se zemljom valja duga kolona nezaposlenih očajnika plašiti građane tvrdnjama kako je od svih vlada najlošija vlada stručnjaka, kako stručnjaci nikada nisu izvukli nijednu zemlju iz duboke strukturne krize, kako je vlada eksperata nekakav antidemokratski bauk i terminator oporbe, neracionalan je i nepotrebno nervozan glas baš onih koji bi morali iskazati najvišu razinu osobne, društvene, ako hoćete i političke odgovornosti, razumijevanja za teške prilike u zemlji i bez ikakva dramatiziranja, staloženo i mirno, prepustiti državno kormilo važnog dijela izvršne vlasti sposobnijima.

>> 'Predsjednica može raspisati izbore i ako se konstituira Sabor'

>> Usred kampanje želi vladu nacionalnog jedinstva

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije